Nakon niza skandala vezanih uz nezakonite prakse naplate i rekordnih kazni Agencije za zaštitu osobnih podataka agencijama za naplatu EOS Matrixu i B2 Kapitalu, otkup portfelja loših kredita utjerivača dugova od banaka u ovoj je godini rapidno pao. Banke su im u prvih devet mjeseci 2023. prodale pet i pol puta manji iznos loših kredita nego lani: 25,6 milijuna eura u odnosu na 143,5 milijuna eura u 2022. – ostvarili su samo 17 posto prošlogodišnjeg prometa! Pad je još očitiji usporedi li se ovogodišnji otkup s 2021. kad su im banke ustupile 217,4 milijuna eura loših kredita – dobacili su tek do 11 posto tog iznosa – znači 2023. 8,5 puta manje nego 2021. U 2020. je taj promet iznosio 136,7 milijuna eura – 5,3 puta više nego ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke.
PROMJENA TRENDA
Nakon kazni AZOP-a: Banke zaustavile prodaju loših kredita utjerivačima
Prema propisima prodavatelj – banka – solidarno odgovara za štetu nastalu potrošaču ako je prodajom duga agencijama došao u nepovoljniji položaj
Komentara 4
DU
dakle moze se. a sda zasto to nije bilo odmah ... pa ne treba biti posebno pametan tko je zaradio i s kime je morqo podijeliti lovicu..
DU
Zašto ne utjerujete potraživanja od tajkuna, tajkunčića i "poduzetnika" koji državi duguju stotine milijune eura. Svak ih može pronaći na listama dužnika pa tako i "nadležne institucije".
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Doživio i preživio taj postupak na svojoj koži. Da mi hrvatska banka, HPB, proda podatke i umjesto sumnjiva i sporna potraživanja tvoj predmet postaje ovrha i utjerivanje metodama pritisaka, prijetnji i uznemiravanja pismeno i verbalno. Kako sudski naplatiti tu duševnu, fizičku i materijalnu štetu od takvih postupaka, to bi volio čuti od guvernera -kao koristan savjet javnosti!! Simbolične kazne ne mogu promijeniti činjenicu da su mnogi ljudi stradali zbog malo duga koji nisu mogli pokriti jer ih država nije zaštitila u održavanju temeljnih prava i sloboda kao čovjeka i građanina, čak se to ustavom obvezala, u čl. 56 - Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Ja ne vjerujem da ću ostvarenje toga prava doživjeti u stvarnom životu jer desetljećima zarađujem manje od toga koliko me svaki dan života košta!...