KARLOVAC – Kako danas opisati i približiti sve strahote Drugog
svjetskog rata i holokausta djeci od 14, 15 godina ili bilo kome tko to
nije i sam doživio? To je pitanje na koje si svake godine pokušavam
odgovoriti u dane sjećanja, kazao je Slavko Goldstein, povjesničar,
publicist, pisac, Karlovčanin i čovjek koji je kao 13-godišnjak doživio
što znači biti progonjen samo zato jer je bio drukčiji.
Skrivali se u Karlovcu
– Teško je o tome pričati. Današnjem djetetu iz moje perspektive mogu
reći da je nezamislivo da se takav zločin uopće mogao dogoditi. Bilo je
to doba ekstremizma u kojem je stradalo i ubijeno više ljudi nego u
svim drugim ratovima. Govorimo o nekoliko milijuna mrtvih ljudi. Ni sam
tada nisam shvaćao što se događa.
Dolazili su nam prijatelji koji su bježali iz Beča i sklanjali se kod
nas u kući u Karlovcu. Tek kada se to počelo događati u Hrvatskoj i
kada je i moja obitelj zbog toga stradala, postao sam svjestan strahota
– prisjeća se Goldstein. Tih je godina karlovačka Židovska općina imala
270 članova i još 60-ak osoba koje su po zakonima NDH bile progonjene.
Rat je preživjelo samo njih 51.
– Velika većina ih je nestala ili stradala u koncentracijskim logorima
u Njemačkoj, a dio stradao u partizanima. Karlovac se može ponositi da
od ukupno 16.000 proglašenih Pravednika među narodima koji su tijekom
rata spašavali Židove, ima dva sugrađanina.
To su prvi hrvatski pravednik Pavao Horvat i Agata Gjerek – istaknuo je
S. Goldstein. Iako je danas teško približiti sve strahote iz toga
razdoblja, karlovačke škole svake se godine redovito prisjećaju nevinih
žrtava stradalih u ratnim sukobima. Tako i Gimnazija Karlovac cijeli
tjedan obilježava Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina
protiv čovječnosti. Središnja tema iskazivanja pijeteta stradalima bile
su žrtve Vukovara i Jasenovca.
Jasenovac i Vukovar
Naglasak je bio upravo na sprječavanju zločina protiv čovječnosti.
Prezentacijom dokumentarnog materijala i raspravom srednjoškolci su
potaknuti na razmišljanje o čovječnosti i dobrobiti u životu, kao
sredstvu borbe protiv nasilja i zločina.
– Cilj je da iz priče o Jasenovcu i Vukovaru povuku paralele i
činjenice o smrtnom stradavanju velikog broja stanovništva, što nije
rezultat vojnih akcija. Iako se ta tema obrađuje tek u četvrtom razredu
srednje škole, djeca dosta znaju – napominje prof. Snježana Štranjgar,
koja je bila na edukaciji u Izraelu.
SJEĆANJE NA HOLOKAUST Zločin koji je promijenio povijest
Teško je razumjeti da se dogodila takva strahota
