Metrolozi popravljaju osnovne mjerne jedinice: Dobit ćemo novi kilogram!

Kilogram u Konzumu i kilogram u Kauflandu nisu isti.Kilowat e.energije,koju mi isporučuje HEP i kilowat na mom mjernom brojilu,nisu isti,kod mene je uvjek više.To su HR mjerne jedinice.

"Problem je u tome što masa tog predmeta nije stalna, na što mogu utjecati ogrebotine ili prljavština koja se skuplja na njegovoj površini." - zaista besmisleno - kakve ogrebotine? kakva prljavština??? pa ne drže ga na zemljanom podu u nekoj garaži... stoji pod ključem u klimatiziranoj vitrini iza debelog stakla, i nitko ga godinama ne dotakne...

Hahaha...zanimljivo, vrlo zanimljivo, pače jako uzbudljivo i intrigantno. elem institut za mjerne jedince u Sevresu kraj Pariza upravo je i osnovan s nakanom, svrhom i namjerom da se uvedu osnovne mjerne jedinice prvenstveno za masu i duljinu jer to su osnovni parametri u robnoj razmjeni koja je u to vrijeme poprimila svjetske razmjere. Naime garancija tih mjernih jedinica je bila stabilnost i nepromjenjivost etalona tih jedinica jednom za svagda. Drugo, cijeli francuski sustav se bazira na dekadskom sistemu što pojednostavljuje pretvorbu osnovne mjere na manje ili veće jedinice. I sad društvo, novomjernika oliti novih fizičara, rastura jedinstvo tih jedinica uspostavlja neke nove parametre izmjere etalona, samo čega, npr. glede metra, jel to gustoća sinusoidalnog vala iz elektrike ili broj gustoća u vidljivom dijelu spektra elektromagnetskog vala. Glede kilograma kao jedinice mase, što je bazni parametar, jel to jačina gravitacije crne rupe kao krajnjeg apsoluta svijeta ili što. Jedina, ali jedina jedinica koja je u metarskom sustavu nesporna i pouzdana je stupanj kelvina. Što to znači? Kad se kaže nula stupnjeva kelvina, onda je to apsolutna nula di je gibanje fizičkog tijela jednaka nuli oliti očima i ušima svih relativističkih promatrača u contiuum prostoru se ne miče s mjesta promatranja. Pored toga jedinica vremena "sekunda" definirana je klikom metronoma bilo u jednu ili drugu stranu. Sve ostalo je vrlo relativno i spontano kako vidimo iz okreta i pokreta novovijekih metronoma u institutu u Sevresu. Živi bili pa vidli kaj bu se to desilo u dobrom starom SI-sustavu i koliko bu i u kojoj magnitudi uzdrmani temelji mjernih sustava. To bu pravi lom, prolom i brodolom u nauci, tehnici i ekonomiji.

Pa to su vec rijesili nasi trg, lanci! nekad kutija kesa bila kg cjena 100 kn, npr, pa 800 gram, cjena 100 kn, pa 450 g cjena 10o kn, bla litra jogurta, 9 kn, pa 900g, 9 kn , sad vec 800g 9kn i jos puno stvari, cak i bonboni,

Ako prasina ima takav utjecaj na tezinu ,kakav utjecaj ima mjesto na zemlji gdje se to mjeri? Na primjer na sjevernom ili juznom polu u usporedbi na ekvatoru? Zemlja nije perfektna sfera i na ekvatoru je malo duze do sredista zemlje plus rotacija zemlje vuce u suprotnom smjeru.

Evo, ovdje opisanom, a danas potvrđenom novom izotopu, olovo Z=82, s N=178-82=96 neutrona, pripada, u nomenklaturi novih mjernih jedinica (prema mom prijedlogu) Soddyev broj u Tablici izotopa S=(Z+N/1000) [B], tj., S=82.096 boskovica, http://journals.aps.org/prc/abstract/10.1103/PhysRevC.94.054301

U proljeće prošle godine na konferenciji u Beču predložio sam uvođenje nove mjerne jedinice s nazivom 'boskovic', sa znakom mjerne jedinice B, za fizikalnu veličinu izotopni ili Soddyev broj, koji bi se označavao simbolom S. To je ogroman i svjetski važan događaj, koji će proslaviti našeg Ruđera Boškovića, Hrvatsku, Europu, kao i Institut Ruđer Bošković. Bilo bi tada osam osnovnih mjernih jedinica; kg, m, s, A, K, cd, mol, B. Osnovne mjerne jedinice su u rangu dvadesetak Nobelovih nagrada odjednom, jer je do danas dodijeljeno oko 200 Nobelovih nagrada za fiziku, a samo je 8 osnovnih mjerni jedinica, pa odatle već linearnom podjelom dođemo do 25 puta većeg značaja osnovne mjerne jedinice od Nobelove nagrade, a da ne kažem da je to i puno značajnije. Prema tom prijedlogu svaki izotop dobije svoj jedinstveni broj S=(Z+N/1000) [B], gdje je Z atomski broj dotičnog elementa, N je broj neutrona u njegovoj jezgri. Primjerice jedan od 37 izotopa zlata, Au, atomskog broja Z=79, s 94 neutrona u njegovoj jezgri nosio bi oznaku S=(79+94/1000) [B]= 79,094 boskovica, itd. za svih preko 3200 do danas otkrivenih izotopa, a svako malo pronađe se neki novi izotop.

Poštovani miso, samo naprijed. Vidim da se iza pseudonima krije fizičar, bravo. Pala mi je na um ideja kako konačno odrediti "mjeru" po meni, na bazu svih mjernih jedinica u fizici, a to su masa i duljina. S obzirom da je atom vodika, baza svih baza prirodnih elemenata u svemiru, po principu jedan na jedan, ili jedan plus jedan ili jedan za jedan, onda bi npr. 1 metar odgovarao n-broja atoma vodika poredanih u ravnoj liniji od točke A do točke B. 1 kilogram bi se definirao kao masa atoma vodika skupljenih u kuglu promjera x npr. 1 tisućinke metra ili stotnine metra i tome slično. Međutim predlažem i međurješenje, da se broj atoma vodika poreda u ravnu liniju sadašnjeg etalona jedinice metra, a broj atoma vodika sakupljenih u cilindar koji odgovara cilindru etalona jedinice mase. Međutim slažem se s metronomima koji oblik etalona jedinice mase predlažu kuglu umjesto cilindra koji sada "stanuje" u Sevresu pod staklenim zvonom. Pored ovog prijedloga, možemo biti još drastičniji, a to je da za osnovu jedinice metra i mase uzmemo samo jezgru atoma vodika, i mislim da bi to bio krajnji apsolut u definiranju etalona jedinice mjere duljine i jedinice mjere mase, opet u korelaciji sa postojećim etalonima mjernih jedinica duljine i mase.

Eh moj Honduras, zaboravio si samo jedno, a to je, da koliko god ti klimatizirao i provjetravao prostor u i oko etalona mjernih jedinica mase i duljine, ipak se kroz stotinu godina i više, na nevidljiv način na te etalone navlače čestice nečistoće. Jedini način da se u potpunosti očuva njihova apsolutna čistoća i djevičanstvo kao mjernih etalona, je da ih se uroni u tekući dušik i stavi u posebni mjerni trezor, di u vakumu manipuliraju samo ruke robota.

Poštovani @kentie, 03.11.2016 u 12:21h, imate pravo, moguće je i prema Vašem prijedlogu uspostaviti mjerne jedinice za metar i za kilogram, jer se mjerna jedinica svake fizikalne veličine može slobodno izabrati. Druga je stvar da je jedan izbor u nekoj prednosti pred drugim. Tako se smatra da je dobar izbor za metar dužina puta koji prijeđe svjetlost u vakuumu u trajanju 1/299792458 sekunde jer je to svima lako mjerljivo, s obzirom na konstantnost brzine svjetlosti i danas vrhunske preciznosti mjerenja vremena. Masa će se pokušati mjeriti balansnom vagom i upotrebom Planckove konstante, jer se to smatra univerzalije mjerenje, no osobno se s tim ne slažem, s obzirom da se po najnovijim mjerenjima Planckov h lagano mijenja s energijama fotona. Moj prijedlog odnosa među fizikalnim konstantama je malo drugačiji: Naime teorijski sam iz Maxwellovih jednadžbi izveo temeljnu konstantama prirode, tzv. strukturnu konstantu atoma (structural constant of atom, s0 = 8.278 691 78), a njezinu vrijednost najtočnije izračunao iz spektralnih linija zračenja atoma (NIST, https://www.nist.gov/pml/atomic-spectra-database). Strukturna konstanta s0, www.inase.org/library/2015/vienna/bypaper/APNE/APNE-14.pdf, objašnjava jednako dobro sam nastanak, kao i iznose ostalih konstanti fizike, kao što su: 1. Konstanta fine strukture a, pri čemu vrijedi 1/a = 2 s02 = 137.073, 2. von Klitzingova konstanta, RK = µ0 c s02 = 2.581×104 [ohm]), 3. Planckova konstanta, h = µ0 c e2 s02 = 6.627×10-34 [J×s], 4. Josephsonova konstanta, KJ = 2/(µ0 c e s02) = 4.835×1014 [Hz/V], 5. Rydbergova konstanta, R = me /(8 µ0 e2 s06) = 10 964 733.323 [1/m], 6. Bohrov radijus, a0 = µ0 e2 s04/(Pi me) = 5.295×10-11 [m], 7. Bohrov magneton, µB = µ0 c e 3 s02/(4 Pi me) = 9.277×10-24 [A×m2], 8. Nuklearni magneton, µN = µ0 c e 3 s02/(4 Pi mP) = 5.052×10-27 [A×m2], gdje je µ0 = 4 Pi×10-7 [kg×m/(A2×s2)] permeabilnost vakuuma, c je brzina svjetlosti u vakuumu, e je naboj elektrona, me je masa elektrona, mP je masa protona i, konačno, broj Pi = 3.141 592 653 589 793… . Dakle, svih 8 rednim brojem navedenih konstanti sadrže u sebi strukturnu konstantu s0, te ukupno sadrže samo 6 slijedećih osnovnih konstanti: s0, c, e, me, mP, Pi; što znači da su sve one (njih 8) zapravo redundantne, tj., suvišne, pa čak (zvučat će za zvaničnu paradigmu heretično) i konstanta fine strukture ‘alpha’, ovdje označena slovom a, te također i sama Plankova konstanta h, jer ih se može izraziti uz pomoć spomenutih 6 osnovnih konstanti. Ovakva sustavna povezanost među konstantama ne može biti i nije slučajna, već je ona plod najdubljih fizikalnih zakonitosti, kojih do sada, očito, nismo bili svjesni, odnosno nismo ih ovako jasno razlučili. Na koncu, za sve navedeno postoje i teorijske podloge. Dakle, uvođenjem strukturne konstante s0 rješavamo se svih 8 rednim brojem naprijed navedenih suvišnih konstanti. One se, naravno, mogu i dalje koristiti, ali treba znati da to nisu osnovne konstante, nego su one izvedene konstante, sastavljene od 6 navedenih konstanti (s0, c, e, me, mP, Pi), za koje danas možemo tvrditi da su elementarne. Najznačajnije od svega na koncu jeste to da za ovih 6 elementarnih konstanti znamo posve jasno njihovo fizikalno značenje! Dakle, ovdje kod mene prikazani Planckov h malo je različit od njegove zvanične vrijednosti i odatle moja bojazan da pripremano mjerenje mase putem njega neće biti tako uspješno kako bi to moglo biti da se uzme u obzir i ova relativistička promjena koju moje jednadžbe predviđaju.