Danska je najdigitaliziranija država, dok je Rumunjska na začelju digitalnog gospodarstva Europske unije. Hrvatska je zauzela 24. poziciju od ukupno 28 zemalja članica. Pokazuje to istraživanje indeksa digitaliziranost koje je objavila Europska komisija, a koje analizira podatke iz 2013. i 2014. godine.
U posljednjoj skupini
Iz njih se da iščitati kako se stupanj digitaliziranost država EU itekako razlikuje te da su granice i dalje prepreka dovršenju istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta, jednom od glavnih prioriteta Junckerove Komisije. U indeksu su po zemljama razvrstani sažeti podatci o internetskoj povezanosti (raširenost, brzina i financijska dostupnost širokopojasnog interneta), vještinama služenja internetom, upotrebi internetskih aktivnosti od praćenja novosti do kupnje, razvoju ključnih digitalnih tehnologija (elektronički računi, usluge u oblaku, e-trgovina itd.) te javnim digitalnim uslugama poput e-uprave i e-zdravstva.
Po stupnju digitaliziranosti i korištenju digitalnim tehnologijama, Danska, Švedska, Nizozemska i Finska na čelu su EU, ali su ujedno i svjetski digitalni lideri. Srednju skupinu čine Belgija, Velika Britanija, Estonija, Luksemburg, Irska, Njemačka, Litva, Španjolska, Austrija, Francuska, Malta, Portugal i Češka dok Latvija, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Cipar, Poljska, Hrvatska, Italija, Grčka, Bugarska i Rumunjska na začelju sporo prate ostatak Europske unije.
Izvor podataka: Europska komisija
Analizirajući konkretne podatke za Hrvatsku, EK je uočila da je 2013. godine kod nas fiksnim širokopojasnim internetom bilo pokriveno 97% domova, a u ruralnim područjima 77%. Prosjek EU-a tada je iznosio 97%. Širokopojasnu pretplatu tada je imalo 64% kućanstava u RH dok je prosjek EU-a iznosio 76%. U sljedećoj generaciji pružala se brzina skidanja podataka od najmanje 30 Mbps, što je bilo dostupno u 33% hrvatskih domova ( 62% u EU).
Samo u jednom bolji
Barem jednom tjedno internet je koristilo 63%, a svakodnevno 53% Hrvata, no to je i dalje bilo ispod prosjeka Europske unije. Usporedbe radi, u Luksemburgu se 93%, a u Rumunjskoj 48% građana redovno koristilo internetom dok ga kod nas 29% nije koristilo nikada (u EU 20%). Pokazatelji govore i da je u 2012. godini 58% Hrvata posjedovalo niske ili nikakve digitalne vještine. U EU taj je postotak iznosio 47. Socijalno ugroženi ljudi (tj. pojedinci koji su u dobi od 55 do 74, nisko obrazovani i/ili nezaposleni te umirovljenici ili neaktivni) u Hrvatskoj su manje digitalno vješti negoli u EU. Unutar radne snage, vještine su veće pa 49% radne snage ima niske ili nikakve digitalne vještine (EU 39%).
Također, uočeno je da se u analiziranom razdoblju samo 26% Hrvata koristilo uslugom kupnje putem interneta (EU 47%), a 25% posto tzv. e-upravom odnosno rješavanjem administrativnih zahtjeva (EU 41%). Samo 27% bolnica u RH imalo je širokopojasni internet (36% u EU), ali ih je čak 73% razmjenjivalo podatke s vanjskim pružateljima zdravstvenih usluga, što je daleko više od prosjeka EU koji je iznosio 55%. Nažalost, dok je u EU oko 9% bolnica pacijentima pružalo uslugu pristupa njihovim medicinskim zapisima, u Hrvatskoj takva praksa nije zaživjela pa je postotak iznosio nula.
>>Dronovi HT-a donose najbrži internet u središte Zagreba
>>Hrvatski Telekom organizirao je prvi dron event u Hrvatskoj s najbržim 4G internetom
Dakle stvarno neznam po kojim parametrima se rade ove analize. Postotci ne odgovaraju nicemu ili mislite da stvarno 93% Luksemburzana koristi internet i zar netko misli da 53% Hrvata jednom tjedno koristi internet. I sto znaci samo po sebi koristenjee interneta? Zar se funkcionalnim korisnicima smatra 90% njih koji svakodnevno posjecuju iskljucivo drustvene mreze ili onaj minorni broj koji internet koristi radi svih onih informacijskih potencijala koji se nude? Nekoga tko cijeli dan gleda objave na facebooku definitvo ne smatram korisnikom interneta osim u doslovnom smislu.