Konfrontacija nove grčke vlade i ostatka eurozone, koja se događa ovih dana na sastancima u Bruxellesu, najozbiljnija je politička kriza od stvaranja eura kao jedinstvene valute. Ne samo da se suprotstavljene strane na tri sastanka u proteklih šest dana nisu uspjele približiti ni za milimetar nego u svojoj konfrontaciji javno razmjenjuju i teške riječi netipične za način rada u institucijama EU. Grčki ministar financija Yanis Varoufakis je pred novinarima nazvao “nebuloznim” prijedlog koji su mu ponudili kolege ministri financija drugih država eurozone.
Tko će prvi popustiti
Problem je što ono što je za Varoufakisa “nebulozno” za predsjednika Eurogrupe Jeroena Dijsselbloma predstavlja jedini “put naprijed”. A to je da grčka vlada zatraži produljenje postojećeg programa pomoći koji istječe 28. veljače i koji nije dovršen. Ne bude li produžen, Grčka će se 1. ožujka probuditi bez potrebnog financijskog osigurača koji je spašava od bankrota. Zbog činjenice da bilo kakvo produljenje programa kasnije moraju odobriti parlamenti država eurozone, Grčkoj je poručeno da najkasnije do petka mora zatražiti produljenje. Vlada premijera Alexisa Tsiprasa to doživljava kao ultimatum i odbija ga ispuniti.
Dan nakon sastanka Eurogrupe, tijela u kojem sjedi 19 ministara financija euro zone, danas je u Bruxellesu zasjedao Ecofin, Vijeće ministara financija ili ekonomije svih 28 država članica, a na početku sastanka grčki ministar Varoufakis snimljen je kako razgovara s hrvatskim ministrom financija.
Lalovac: Grci ne žele pregovarati moljakajući
– Rekao mi je da Grčka ne želi pregovarati s europskim partnerima na koljenima – prepričao nam je kasnije ministar Boris Lalovac. Dodao je kako ni Grčka ni Europska komisija i drugi europski partneri Grčke ne žele da ta zemlja izađe iz eurozone. – Eurozona je nedjeljiva – dodao je Lalovac.
Moguće je da će se u sljedećim satima ipak postići kompromis i da će Grčka zatražiti neku vrst produljenja programa koja bi zadovoljila i Atenu i Eurogrupu. No, druga dva moguća scenarija postaju sve izglednija kako vrijeme odmiče. U jednom od ta dva scenarija, Europska središnja banka mogla bi zatvoriti pristup grčkim bankama izvoru jeftinog zaduživanja poznatijem pod kraticom ELA (hitna pomoć u likvidnosti) onog trenutka kad Grčka više ne bude u programu pomoći. To bi Grčku moglo otjerati iz eurozone i potaknuti na vraćanje drahme. Treći scenarij je da Grčka izađe iz programa, zadrži euro, ali uvede paralelnu valutu, koja ne bi nužno bila papirnata, već možda samo virtualna i njezina vrijednost temeljila bi se na očekivanim budućim prihodima od poreza.
S eurom, ali bez štednje
– Takvim instrumentom Grčka može napustiti politiku štednje bez da napusti euro – smatra Wolfgang Münchau, ekonomist i kolumnist Financial Timesa.
>> Sastanak Eurogrupe raspao se bez kompromisa o Grčkoj
Grčka ne želi izaći iz eurozone niti želi popustiti Europi. Dvije "ekskluzive" koje je "doznao" naš ministar Lalovac. Svaka čast ministre. Da nismo čuli od tebe ne bismo znali. Sad samo trebaš najaviti sljedeću valutu u kojoj ćeš nakon švicarskog franka uzeti kredit.