Ian Brzezinski i Dávid Korányi dva su stručnjaka Atlantskog vijeća, think tanka sa sjedištem u Washingtonu. Brzezinski je bivši savjetnik predsjednika Georgea Busha, sin Zbigniewa Brzezinskog, savjetnika Lyndona Johnsona i Jimmyja Cartera, ali i brat Mike, TV novinarke koja je s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom izmijenila oštre riječi kad ju je nazvao “ludom i glupom”. Koranyi je pak bivši savjetnik mađarskog premijera Gordona Bajnaija, a obojica u razgovoru za Večernji list govore o Trumpu, inicijativi Tri mora i poziciji Hrvatske.
Što možemo očekivati od Donalda Trumpa? Ima li on osmišljenu politiku, posebice vanjsku?
Brzezinski: Trump traži učinkovitiju američku politiku. Njegova se kampanja bazirala na nezadovoljstvu Obaminom administracijom te osjećajem da je svijet postao opasnije mjesto zbog nedostatka američkog vodstva. Treba se suzdržati od preuranjenih zaključaka.
Moj je savjet Europljanima da ga se ne antagonizira, već da se potrude stavovima aktivno utjecati na kreiranje američke agende. Japanski premijer Shinzō Abe posjetio je Trumpa, dok s druge strane šefica vanjske politike EU Federica Mogherini saziva hitne sjednice o Trumpu. Mislim da ne pozicionira dobro EU prema Americi.
Dosta se govorilo o odnosu prema NATO-u. Odriče li se SAD tog saveza?
Brzezinski: Čak 70 posto Amerikanaca misli da je uloga NATO-a važna. Sve od ruske invazije Rusije ponovno je ojačalo zanimanje za NATO u javnosti, ali i u Kongresu. Kad se Trump sastao s poljskom zajednicom u SAD-u, naglasio je važnost NATO-a te im zahvalio za doprinos Savezu. Ali Poljska, za razliku od drugih, troši 2 posto BDP-a na obranu.
Trump je kritizirao globalizaciju i trgovinske sporazume. Čini se da SAD tone u izolacionizam.
Brzezinski: Između 60 i 70 posto Amerikanca smatra globalizaciju pozitivnim fenomenom, dok 49 posto Trumpovih simpatizera smatra TIPP dobrim. Gotovo cijeli Kongres je reizabran. Rezultati izbora nisu odraz izolacionističke dinamike, već suprotno. Jedna od Trumpovih ključnih politika jest osnaženje američke vojske, povećati broj kopnenih snaga za 100 tisuća, broj zrakoplova dići na 1300, brodove s 290 do 350. Ne ulazite u takve investicije ako ste se odlučili za izolacionizam.
Bilo je nedavno kritika da Hrvatska, zbog veličine, mora naći način kako balansirati između SAD-a i Rusije i da se ne bi smjela suprotstavljati Moskvi.
Korányi: Postoji tendencija da se preuveličava sposobnost Rusije da “kazni” države za njihovo ponašanje.
Brzezinski: To nije pitanje isključivosti. Država koja je privržena transatlantskom partnerstvu sa SAD-om i članica NATO-a nije nužno protiv Rusije. Ruska agresija i invazija na Ukrajinu i Gruziju akcije su koje treba osuditi i na tome čestitam premijeru Plenkoviću. Imamo posla s agresivnom ambicijom ruske vlasti, ali to ne zatvara vrata suradnji.
Zašto onda imamo inicijativu Tri mora? Nije li ona u biti antiruska?
Korányi: Nikako, i to je važno naglasiti. Razmišljati o zonama utjecaja zastarjeli je geopolitički pristup. Riječ je o konstruktivnoj agendi koja se bavi manjkavom infrastrukturom u središnjoj i istočnoj Europi.
Je li joj cilj postaviti zonu razgraničenja?
Brzezinski: Cilj je integrirana Europa. Potpuno integrirana Europa nije antiruska Europa, ali jest Europa koja je otpornija prema Rusiji. I za Rusiju je dobro da na granicama ima snažne ekonomije jer to stvara više poslovnih prilika. Na Rusiji je da odluči kako će oblikovati svoje odnose sa Zapadom. Ako odabere konstruktivni ekonomski odnos i normalan politički diskurs, to je jedno, no ako izvrši invaziju na susjede, to mijenja stvari.
Zašto onda ruske investicije i proizvodi nisu dobrodošli u Europi? Primjerice, plin. Nije li bit neovisnost od ruskog plina?
Korányi: Ruske kompanije moraju igrati po pravilima EU, kao i drugi opskrbljivači. To nije ruski, već problem monopola.
No kad se prije nekoliko godina govorilo o prodaji dionica Ine Rusima, u Hrvatsku je odmah stigao izaslanik State Departmenta Amos Hochstein.
Brzezinski: To nema veze s plinom. Naivni su svi koji vjeruju da Gazpromom i sestrinskim kompanijama ne upravlja ruska vlada. A ta vlast ima ambicije prema istočnoj i središnjoj Europi i jedno od oruđa je kupovanje ključne infrastrukture kod saveznika. Zabrinutost je normalna.
>> Trump ne planira prestati s kontroverznim tvitovima. Spicer: Novi šerif je u gradu
Sve od ruske invazije Rusije ...dobro je, polozili ste