Profesionalni je sport proteklih dvadesetak godina bujao kao tijesto, okrećući sve veće bogatstvo i privlačeći milijune novih fanova. Zapadnjački su klubovi i lige doprli do mnogoljudnih azijskih i latinskoameričkih zemalja i zaradili milijarde prodajući tv-prijenose i robu sa znakom. Pandemija novog koronavirusa zaustavila je profi-sport u većem dijelu svijeta i izložila gubicima sve sudionike – vlasnike, saveze, klubove, sportaše, trenere, menadžere, pomoćne radnike, medijske kompanije.
Organizatori natjecanja bili su nerealni dok se pandemija tek zahuktavala. Uefa je neko vrijeme kalkulirala da će virus “odustati” krajem svibnja i da će se Euro moći održati prema planu, ali je sredinom ožujka shvatila da je uputnije prebaciti ga na lipanj i srpanj 2021. Južnoamerički CONMEBOL preselio je Copa Americu na isti termin. Teniski turniri iz kategorije Grand Slama, Roland Garros i Wimbledon, odgođeni su za rujan u nadi da će epidemija dotad splasnuti ili da će biti pronađen lijek.
Međunarodni olimpijski odbor dugo se odupirao odgađanju Olimpijskih igara u Tokiju, koje su imale početi 24. srpnja.
Milijarde odlaze u dim
Početkom ožujka taj se datum činio dovoljno dalekim, no munjevito širenje bolesti uvjerilo je svjetske i japanske olimpijske čelnike da odgode Igre za godinu dana. Razvoj događaja pokazao je koliko je razumna bila ta odluka: u utorak 7. travnja Japan je proglasio izvanredno stanje. Održavanje infrastrukture koštat će milijarde eura povrh 22 milijarde već potrošene na gradnju.
Nameću se mnoga pitanja. Što sutra? Hoće li klubovi i natjecanja preživjeti i u kojem obliku? Hoće li sportski kalendari i dalje biti natrpani? Koliki će pad pretrpjeti prihodi u sportskoj industriji? Španjolska je nogometna liga izračunala da će klubovi pretrpjeti gubitak od milijarde eura ako prvenstvena sezona ne bude okončana. Engleski se nogomet još početkom ožujka prikazivao u 190 država po cijeni od sedam milijardi eura godišnje, a sad se ne prikazuje nigdje.
Klubovi NBA zatvorili su centre za trening dok njihovi igrači sjede kod kuće, a odgovorni računaju gubitke. Stručnjaci predviđaju da će tri medijske kompanije izgubiti zbirno 692 milijuna dolara prihoda od oglasa ako se sezona u NBA ne nastavi i dovrši. Ligama vise još veći iznosi. NBA od tv-prava uprihođuje 2,3 milijarde eura, a NFL 2,7 milijardi eura godišnje. Klubovi američkih profesionalnih liga imaju dovoljno bogate vlasnike da izdrže aktualne financijske udarce, no s naše strane Atlantika perspektive su mnogo lošije.
Prazne tribine...
Vodeći klubovi liga petice također su solidno zaštićeni bogatstvom vlasnika i vrijednošću brenda i nekretnina, no ispod elite nikome nije zajamčeno preživljavanje. Mnogi članovi engleskog Championshipa krajem 2019. iskazali su deficit, a dio ih ima problema s isplatom plaća za ožujak.
Neki europski nogometni velikani brzo su uveli mjere štednje. Primjerice, nogometaši i košarkaši Barcelone pristali su na 70-postotno sniženje plaća dokle god u Španjolskoj traje izvanredno stanje. Dio uštede bit će preusmjeren pratećem klupskom osoblju tako da svi radnici dobiju 100 posto ugovorene plaće. Juventusovi igrači i struka odrekli su se plaća za četiri mjeseca, počevši od ožujka, što će donijeti uštedu od 90 milijuna eura. Klubovi s manjim kapitalom snalaze se kako znaju. Schalke je zamolio pretplatnike da ne traže povrat novca za godišnje ulaznice jer bi time ugrozili klupsku stabilnost.
– Svijet neće biti isti, a promjene će zahvatiti i nogomet – izjavio je Fifin predsjednik Gianni Infantino početkom travnja:
– Naša je odgovornost osigurati da nogomet opstane i opet prosperira – napomenuo je, izdvojivši tri ključne točke koje će Fifa imati na umu: kalendar natjecanja, pitanje ugovora i transfera i financijska potpora ugroženim subjektima. Budući da tekuća nogometna sezona vjerojatno neće završiti u lipnju, Fifa je predložila da ugovori koji bi istjecali 30. lipnja, budu produljeni do stvarnog kraja sezone. S druge strane, novi ugovori ne bi stupali na snagu do početka iduće sezone.
Prijelazni rokovi bili bi pomaknuti tako da se održe između stvarnog kraja i početka sezona.
Vodstva nekih liga razmatraju mogućnost povratka igranju bez navijača na tribinama dok epidemija još traje. To bi amortiziralo gubitke, ali se ne sviđa sportašima. Liverpoolov stoper Virgil van Dijk usprotivio se tome, iako njegovu momčad dijeli samo šest bodova od 30 godina očekivane titule.
– Ako bismo je osvojili pred praznim tribinama, bio bih jako tužan zbog navijača. Nitko ne želi igrati bez navijača.
Sličnog je stava as LA Lakersa, LeBron James.
Ništa bez navijača...
– Ne znam kako zamisliti sportske događaje bez navijača. Nema uzbuđenja, nema suza, nema radosti.
James se zgrozio i nad prijedlogom da (zdravi) košarkaši svih klubova budu smješteni u istom izoliranom hotelu, iz kojeg bi putovali na utakmice. Ne sviđa mu se ni ideja preskakanja ostatka redovne sezone i direktnog prelaska na doigravanje. Da bi ublažili problem praznih tribina tv-gledateljima, organizatori prijenosa mogli bi pripremiti snimke tipičnih navijačkih zvukova i puštati ih tijekom odgovarajućih akcija. Dok gosti imaju inicijativu, program bi aktivirao zvuk zabrinutosti i strepnje, a kad domaći igrač zabije gol ili tricu, zvuk bi odražavao navijačko slavlje i dernjavu. Nakon vala prosvjeda, gledatelji i reporteri bi se naviknuli i prihvatili novu praksu.
Analitičari procjenjuju da će se profi-sport vratiti na scenu i da će budući prihodi od oglašavanja pokriti televizijama sadašnje gubitke. Vlasnik Dallas Mavericksa, ekscentrični informatičar Mark Cuban, optimistično predviđa da će profi-sportovi po svršetku pandemije biti jednako popularni kao prije. Navijači će u međuvremenu odgledati sve reprize filmova i serija, a budući da je produkcija zamrznuta, utakmice će biti prvi novi sadržaji na tržištu.
– Ljudi će učiniti sve da nas gledaju – rekao je Wall Street Journalu. – Čak i oni koji nisu fanovi košarke. Žudjet će za novim sadržajima, a mi ćemo im ih pružiti.
Prijeti velika depresija
No, moguće je da optimisti zanemaruju trivijalan detalj: produlji li se pandemija kroz ljeto ili se vrati najesen u obliku drugog vala, svijet će upasti u duboku ekonomsku recesiju ili čak depresiju, koja će otjerati stotine milijuna na prosjački štap. Propale ekonomije neće moći financirati velika sportska natjecanja i raskošan životni stil elitnih sportaša. U tom slučaju, broj kupaca skupih tv-sadržaja i ulaznica drastično će opasti, s njima i broj oglašivača i iznosi koji medijske kompanije plaćaju ligama i klubovima.
Puno prije nego što se ekonomija počne oporavljati, tisuće će klubova bankrotirati, a deseci tisuća sportaša i radnika u sportskoj industriji izgubiti angažmane. Sustavi i kalendari natjecanja vratit će se u eru prije televizijske revolucije otprije 30-ak godina, a Liga prvaka bit će ogoljena na stari Kup prvaka s četiri eliminacijske runde i finalom. Sportski poslovni model mijenjat će se u smjeru smanjenja troškova, razvoja novih kanala prihoda, a možda i drukčijeg pravnog oblika klubova. Profesionalni sport morat će postati bolji u poslovnom smislu ili će ustupiti mjesto amaterizmu.
Otvori KEKS Pay
a︆b︆r︆e︆.︆a︆i/a16n