Već nekoliko sezona govori se o Dominiku Livakoviću kao o vrataru koji je odavno prerastao HNL. Svaki prijelazni rok iščekuje se njegov odlazak iz Dinama, a iako se špekuliralo da postoji nekoliko zainteresiranih europskih klubova, taj se transfer još nije dogodio. Možda je i problem visoka odšteta od, navodno, 10 milijuna eura, koliko Dinamo traži za našeg reprezentativnog vratara. O Livakoviću, kao i o nekim vratarskim trendovima, porazgovarali smo s Markom Krnjićem, hrvatskim trenerom i vlasnikom tvrtke Edge football analytics koja je za Večernji list i napravila ovu analizu.
– Prečesto se piše o Livakovićevu odlasku, kao i o to da je jedan od glavnih krivaca za svaki loš Dinamov rezultat. Zato je u ovoj analizi jako važno odmaknuti se od osobnog dojma – počeo je Krnjić koji je u ovoj analizi kao glavni alat koristio statistiku InStatScout.
– Jasno je da su očekivanja od Livakovića jako visoka, uostalom, i zbog činjenice da je vratar našeg najuspješnijeg kluba u europskim natjecanjima. A i prvi je vratar druge svjetske reprezentacije. No analize moraju biti s puno manje subjektivnosti, jer i najbolji svjetski vratari u svakom kolu redovito griješe. Pa i oni koji su i tržišno dvostruko vredniji od Livakovića – kaže Krnjić.
Kojim se to principima vode ozbiljni klubovi kada analiziraju vratare?
Jako je puno detalja
– Ima jako puno detalja, pa i onih izvan terena. Mi smo se u ovoj analizi pokušali držati nekih egzaktnih parametara. U početnom istraživanju primijetili smo da je kod Livakovića često kritizirana igra nogom, odnosno kvaliteta dodavanja što se vrlo lako i relativno precizno može mjeriti. Tu dolazimo do podatka da je Livaković među najboljim hrvatskim vratarima u tom segmentu. Primjerice, kada usporedimo kandidate iz užeg kruga za vratarsku poziciju u reprezentaciji i njegove kolege iz HNL-a, većinom se vrte u rasponu 85-88% točnih dodavanja. Primjera radi, Livaković je prošle sezone bio na 87%, dok je Ivica Ivušić na 85%, Lovre Kalinić na 88% točnih dodavanja, ali sa znatno manjim brojem utakmica, a samim time i brojem dodavanja koje ulazi u statistiku. Livaković je imao 55, dok je Ivušić bio na 36, a Kalinić na 35 utakmica. Važno je naglasiti da su u prosjeku imali oko 26 dodavanja po utakmici. S tim da je Livaković prošle sezone praktički imao više od 500 dodavanja više nego navedeni. Najbolji vratari svijeta poput Edersona iz Cityja, Allisona iz Liverpoola te Ter Stegena iz Barcelone imaju u prosjeku 92-94% točnih dodavanja. Courtois iz Real Madrida imao je pak 86% točnih dodavanja prošle sezone, znači slabiji je u tom segmentu od HNL-ova dvojca. Dakle, Livakovićev segment igre za koji trpi velike kritike statistički mu je na vrlo visokoj razini – kaže Krnjić.
Za opći dojam važne su i neke druge stvari?
– Teško je ulaziti u analize treba li raditi nešto bolje. No taj segment ne ovisi samo o vrataru. Jako je važan stil igre cijele momčadi, tendencija prema građenju igre iz prve trećine, kvaliteta suigrača... Ne želim nikoga podcjenjivati, naprotiv, ali nije isto dodaješ li loptu nekom od Dinamovih stopera ili Laporteu i Walkeru. Velika je to razlika i zbog momčadskih navika. Spomenuo bih i detalj otvorene igre u dugim loptama, preko 40 metara dužine, prema kojem Livaković ima 76 posto točnih dodavanja, dok Ederson ima 67 posto. To također nešto govori o stilu igre, ali i kvaliteti suigrača. Zanimljivo je da su za većinu spomenutih vratara brojke i ove sezone dosta slične, unatoč manjem uzorku utakmica.
No postoji jedna ključna stvar...
– Za ovu temu ključne su obrane, odnosno podaci vezani za primarnu vratarsku zadaću. Posebno su mi zanimljivi podaci vezani za udarce prema vratima, odnosno za vjerojatnost obrane ili postizanja pogodaka. Prema tim podacima u prošloj sezoni prema Livakovićevu golu upućeno je u prosjeku 9 udaraca po utakmici, od kojih je u prosjeku 2,8 išlo u okvir gola, dok je prema Ivušiću i Kaliniću u prosjeku upućeno 10 udaraca po utakmici, od čega 3,8 u okvir kod Ivušića, a kod Kalinića 3. Usporedbe radi, kod Edersona je taj omjer 6/2,4, dok je kod Courtoisa bio 12/4,2. Statistika nam govori da je Livaković u 55 utakmica prošle godine primio 39 pogodaka, dok je kod Ivušića taj omjer 36/36, a kod Kalinića 35/28. No no ono što je možda zanimljivije, prema statističkoj vjerojatnosti postizanja i primanja pogodaka, sustav je izbacio brojke prema kojima je očekivano bilo da Livaković primi 42 pogotka, Ivušić 38, a Kalinić 29. Dakle, trojac HNL-a je u plusu, odnosno primili su manje nego što je bilo statistički realno očekivati. Ederson je primio 42 pogotka u 54 utakmice te je po statistici u minusu tri pogotka jer je sustav izračunao da je trebao primiti 39 pogodaka. Rekorder u ovoj skupini je Courtois koji je u 58 utakmica primio isti broj pogodaka. No sustav je izračunao da će primiti 78! – kazao je Krnjić.
Pogreške su normalne
Naš analitičar i trener dodao je još nešto...
– Pa i De Gea je imao kikseve protiv, primjerice, Brentforda, slično kao i Livaković protiv Ludogoreca. No to ne znači da više nisu kvalitetni vratari, nego da je to normalno. A one su takve da će 52. vratar po vrijednosti imati pokoji kiks u više od 50 utakmica koje treba odraditi u sezoni, ali da će isto tako imati fantastične obrane – zaključio je Krnjić.
>> Pogledajte redove u Maksimiru za ulaznice
Ono kada proizvođač maslinovog ulja naruči stručnu ekspertizu koja dade rezultat kako je to ulje najzdravije, a u isto vrijeme proizvođač svinjske masti naruči stručno istraživanje koje dade rezultat kako je svinjska mast zapravo izuzetno zdrava i korisna za organizam. Neprocjenjivo...