Vukovarac Damir Martin (24) jučerašnjim se srebrom u četvercu na pariće upisao u olimpijsku povijest, no njegovi roditelji prije 21 godinu takvo što sigurno nisu mogli ni zamisliti. Naime, član srebrnog četverca rođen je u Vukovaru 1988. godine, a kao trogodišnjak je u majčinu zagrljaju tri mjeseca skrivan od srpskoga granatiranja. I to u vrijeme dok je njegov otac na ratištu branio grad.
- Tih ratnih godina, braneći Vukovar, nisam mogao ni zamisliti da ću danas slaviti sinovu olimpijsku medalju. Imali smo zaista specifičan životni put, bila je to doslovno borba za opstanak. No, to je sigurno ojačalo našu obitelj, zato je u ovom srebru sigurno utkan i taj dio života - počinje priču Damirov otac Boris Martin (56).
Jučerašnju utrku gledao je u društvu supruge Dubravke (56) i najbližih prijatelja.
- Znamo da su mnogi očekivali zlato, no mi smo prezadovoljni i srebrom. Istina je da je dečkima cilj bilo najviše postolje, no ovaj put nije išlo, vjetar se okrenuo protiv njih. Protiv tog vjetra zaista nisu mogli, to je kao da gađate po košu sa dva broja većom loptom od normalnih dimenzija – praktično je opisao Boris i dodao:
- Dečki su bili tužni nakon utrke, jer njihov konačni cilj zbog kojeg treniraju je zlatna olimpijska medalja. No, tek će shvatiti da je srebrna medalja zaista ogroman uspjeh.
Cijeloj obitelji Martin veslanje je doslovno život.
- Kad dođemo s posla, odmah uzimamo sportske torbe i idemo na Jarun. Supruga i ja natječemo se u veteranskoj konkurenciji, veslamo barem svaki drugi dan – otkriva Boris i dodaje: - Teško je opisati koliko se Damir morao odricati za ovaj uspjeh, zato nam to jako puno znači.
Zanimljivo, Boris Martin svjetski je veteranski prvak u dvojcu, četvercu i osmercu, a sljedeće godine nastupit će na Olimpijskim igrama za veterane u Torinu.
- Kad već Damir nije mogao, barem ću ja osvojiti zlatnu medalju – šali se.
A Damirov djed Stanislav (81) počeo je veslati 1946., bio je i državni prvak. Jučerašnju utrku gledao je u Vukovaru.
- Bio je prije dvije godine bolestan pa se šalio da neće doživjeti da mu unuk osvoji olimpijsku medalju. Zato je sada najsretniji na svijetu – napominje Boris.
Već su napravili i planove za Rio 2016. godine.
- Supruga i ja već smo se dogovorili da idemo u Brazil, a vjerujem da ćemo tamo uživo gledati kako dečki osvajaju zlato – zaključio je Boris.
To se traži.Setan sam kad vidim da postoje ovakvi ljudi .Čestitke za srebro,bravo.