Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kolumna
Povratak na članak

Smije li se Crkva baviti politikom

Crkva se može baviti politikom jer se politika bavi njome i njezinim stadom. I to nikoga ne treba sablažnjivati. Jer politika i u Crkvi donosi dašak demokracije, bez kojega je u suvremenom svijetu teško živjeti

Komentari 32

GA
ganga
17:13 18.11.2011.

kako to da se politikom mogu baviti brojne nevladine udruge,koje sišu novac od države a ne rade baš ništa

VL
OB
-obrisani-
17:31 18.11.2011.

neznam za vani....ali crkva u Hrvatskoj.. . je....................Parazitska Ustanova d.o.o.....................

VL
DE
demokršćanin
18:00 18.11.2011.

DOPISNIŠTVO KAPTOL! Sretni smo što nam se stalno pruža prilika kako bi doznali što se sve događa na Kaptolu.Ovo dopisništvo je tako djelotvorno da mu nije niti potrebna akreditacija niti stalni ured na samom Kaptolu.Kako nije sramota ovog novinara nazivati se dopisništvom.Slično bi se moglo nazvati članke koji izvješćuju sa tržnica DOPISNIŠTVO DOLAC ILI DOPISNIŠTVO TREŠNJEVAČKI PLAC.

VL
SA
Savjest
18:58 18.11.2011.

Nisu svi biskupi, čak možda ni većina među njima, za ulazak (ovakve) Hrvatske u (ovakav) EU, ali u tome je presudan stav Vatikana, koji Hrvatsku i te kako želi vidjeti u EU”. “...politika i u Crkvi donosi dašak demokracije, bezz kojega je u suvremenom svijetu teško živjeti”. Dakle Crkva se mora baviti politikom da bi joj ona donosila dašak po dašak demokracije bez koje se u suvremneom svijetu teško živi. A na koji je način (Rimokatolička) Crkva postala, te i u suvremenom svijetu ostala, najveća vjerska organizacija, iako kanonski sustav demokraciju ne priznaje I, na kraju, je li stav Vatikana koji želi Hrvatsku u EU posljedica tog daška demokracije ili nekih drugih interesa. Možemo prihvatiti i da jest, jer Vatikan i poslije neuspjeha da u Prijedlog ranijeg ustava EU uđe formulacija o europskim kršćanskim korijenima, ne mijenja stav da je za (ovakvu) Hrvatsku koristan ulazak čak i u ovakvu EU. pa time djeluje i protiv stava većine biskupa u Hrvatskoj. No, može li mala Hrvatska obratiti agnostičku EU? Jedan od mogućih odgovora: Ako nastavi demografski propadati, što odgovara i EU, sigurno ne može i neće moći.

VL
PV
Pa Vu Sin
08:29 19.11.2011.

Zudite za daskom DEMOKRACIJE U CRKVI? Kasnite, kasnite, pa to je rjesavala REFORMACIJA...ostatak u katolickoj crkvi se jos uvijek bespomocno osjeca nasuprot KLEROKRACIJE i uporno se nada. Nada vam nece donijeti rjesenje, a nazalost ne umire pa se agonija nastavlja unedogled popracena pedofilskim i ekonomskim skandalima ( vidi VATIKANSKA BANKA )...Odvajanje politike od crkve se ocekuje kao pozitivno u islamskim zemljama a ovdje u Evropi se jos borimo s vlastitim licemjerstvom.....Jadno!

VL
PV
Pa Vu Sin
08:47 19.11.2011.

FRANCUSKA REVOLUCIJA je rezultirala odvajanjem crkve od drzave, a MUSOLLINI je uspostavio Vatikan kao drzavu. DAKLE je Musollini postavio temelje po kojima Vatikan ima uopce ikakav politicki utjecaj. JADNI su to temelji za povratak na politicku scenu....Kakav cirkus u kojii nas uporno pokusavate uvuci....

VL
LU
luftbrenzer
10:27 19.11.2011.

„Jer politika i u Crkvi donosi dašak demokracije“ Što će crkvi demokratskih dašaka? Demokracija bi poput crvotočine rastočila zdravu crkvenu jezgru. Dašak bi se uskoro mogao pretvoriti u buru pa i uragan, koji bi srušio sve ono što je crkvava brižno gradila dvije tisuće godina. Naime, demokratski nadahnuta pastva ubrzo bi poželila da sama bira svoje svećenike, da odbija prihvatiti one, nametnute dekretima iz inozemstva, a isto tako željeli bida mogu mijenjati svećenika s kojima nisu zadovoljni (npr. zbog neljubaznosti, sklonosti alkoholu, nećudoređu, peofiliji, gramzivosti...), dakle zbog problema koje je crkva do sada brižno spremala pod tepih. To je naravno nezamislivo, jer bi vodilo zatiranju crkve u njenom poslanju. Otvaranje crkvenih vrata demokraciji, bilo bi ravno otvaranju vrata samog pakla. Zato je suradnja između crkve i države moguća isključivo u jednom smijeru, tj da se crkvi utvrđenim tokovima redovito proslijedi izdašna apanaža, bez ikavog polaganja računa bilo državi, bilo hrvatskom narodu. Sve preko toga bi bilo nepoželjno petljanje u crkveno djelovanje.

VL
Avatar priljepak
priljepak
16:41 23.11.2011.

Ne samo da smije nego i mora. Tko je to još vidio da crkva nešto ne smije. Dobro baš mi nije jasno što se pod terminom crkva podrazumijeva. Dal se govori o crkvi na Markovom trgu ili onoj civilnoj crkvikvi blizu nje. Ili je možda neka druga, da nije možda đamija. Vrag bi ga znao. Jer ruku na srce svi znamo koji je najstariji zanat na svijetu. Ne, ne nije to onaj prosti na koji ste odmah pomislili. Najstariji zanat na svijetu nedvojbeno je crkveni poziv, a iz njega su se svi ostali zanati razvili pa i taj na koji mislite. Normalno da crkveni zanatlije imaju jako dugačkoga iskustva u svim područjima, pa su odavno zaključili da im je puno bolje da se bave politikom nego da se politika bavi njima.

VL
OJ
ojbudisvoj
10:20 03.12.2011.

Crkva i univerzalni moralni zakon, dio 1 Kad je nedavno papa Benedikt XVI. bio u posjetu svojoj domovini, govorio je u parlamentu. Svima. Govorio je u ime uvjerenja da postoji istina i da je ona spoznatljiva. Razumom. Govorio im jee u ime razuma. Život, ljudska prava i mogućnost suživota među različitim religijama i svjetonazorima, garantirane su samo ako postoji povjerenje u razum kao instrument koji je kadar spoznati istinu. Razum je u temelju svih stvari. To je nasljeđe grčke misli, židovstva i kršćanstva i na tomu je izgrađena Europa i Zapad. Čovjek je sposoban svojim razumom razlučivati što je dobro a što je zlo, što je istina a što laž. Iz ove čovjekove sposobnosti proizlazi prirodni moralni zakon koji je univerzalan.

VL
OJ
ojbudisvoj
10:20 03.12.2011.

Crkva i univerzalni moralni zakon, dio 2 Stoga, kad se Crkva izjašnjava protiv abortusa, eutanazije, genetskog inženjeringa bez moralnih ograničenja, redovito se misli da on to čini iz nekakvih Crkvenih interesa. Ne razumije se da Crkva brani život najprije uu ime razuma a onda tek u ime vjere. Kada Učiteljstvo Crkve tvrdi da obitelj mora biti monogamna i heteroseksualna da bi mogla funkcionirati kao osnovna stanica društva – ne iznosi u prvom redu istinu vjere nego istinu razuma. Jesu li to dobra koja bi vrijedila samo za katolike i ne bi se smjela nametati nekatolicima i nevjernicima? Trebaju li ova dobra, također, inspirirati državne zakone ili ne trebaju, jer je država laička?

VL
OJ
ojbudisvoj
10:20 03.12.2011.

Crkva i univerzalni moralni zakon, dio 3 Postoji razlika u tvrdnji \'Bog je jedan i trojstven\' i u onima u kojima se tvrdi da je \'dijete ljudsko biće od samoga začeća\' i da \'nutarnja narav braka zahtijeva da to nee može biti ugovor između dvije osobe istoga spola\'. Kada bi Crkva htjela zakonski postaviti da svi moraju vjerovati u Trojstvo, tada bi zadirala u kompetenciju države. Naprotiv, tvrdnje u obrani života, obitelji, vjerske slobode i slobode odgoja su neupitne vrijednosti, vrijednosti o kojima se ne pregovara – to su tvrdnje razuma koje trebaju važiti za sve. Vrijedi li zapovijed \'Ne ukradi\' za sve, ili su nevjernici izuzeti i imaju pravo krasti?

VL
OJ
ojbudisvoj
10:21 03.12.2011.

Crkva i univerzalni moralni zakon, dio 4 Kada Crkva predlaže ove vrijednosti, radi se o normama koje važe za sve i u interesu su svih. Temelji ljudskog suživota su najprije moralnog reda, a onda tek društvenog i političkog reda. Ovee vrijednosti, iako su kršćanske, one su i temeljno ljudske vrijednosti. One su univerzalne. Ako mi kršćani sumnjamo u univerzalnost ovih vrijednosti i ako smo nagriženi mentalitetom relativizma tj. nepriznavanjem postojanja istine, gubimo vjerodostojnost i zalazimo u skepticizam koji ruši temelje naše egzistencije.

VL
« 1 2 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.