Volite sport, ali ne baš toliko da kupite i dodatni sportski paket programa? Voljeli biste imati više filmskih programa u svojoj digitalnoj pretplati, ali prošireni paketi vas odbijaju? Niste jedini. Mnogi korisnici ne vole plaćanje dodatnog velikog broja kanala kada gledaju tek njih desetak. Paketiranje kanala redovna je stvar na digitalnim televizijama, no hoćemo li u skoroj budućnosti dočekati kraj toj praksi?
Tom temom bavio se panel stručnjaka na konferenciji New Europe Market u Dubrovniku.
– U bitnome se neće promijeniti paketiranje kanala. Prvi razlog je što je televizija lijen medij. Ljudi su pretežno opušteni kad konzumiraju televiziju i najčešće ne žele provesti puno vremena da kupuju dodatni sadržaj na zahtjev ili da taj trenutak otvore pretplatu na određeni kanal, nego jednostavno žele brzo i bez previše napora naći nešto za gledanje. Imamo primjera kada su operateri pokušavali davati kanale pojedinačno po izboru jer su to korisnici tražili, ali pokazalo se da je jedno što korisnici misle da žele i ono što na kraju rade – komentirao je Nikola Francetić, direktor Odjela za sadržaj, medije i emitiranje Telekoma Austrija Grupe.
On ističe i drugi razlog opstanka paketiranja programa, a to su visoki troškovi kvalitetnog sadržaja.
– Bundliranje kanala nekada ima smisla, a nekada nema, ali mislim da će još dugo stvari ostati kakve jesu. A što se tiče sadržaja na zahtjev, to je kao sladoled na ulici kad je vruće. Kad korisnik baš želi pogledati neki novi film, naći će ga, idealno legalno, i platit će ga. Bitno je da globalni sadržaj bude lokalno dostupan na plaćanje. Čitava industrija tu ima još puno posla. Kada korisničko iskustvo bude na visini, tada će ljudi radije legalno pristupiti sadržaju, nego da troše vrijeme i riskiraju skidajući piratizirani sadržaj – zaključuje Francetić.
No, to ne znači da se stvari ne mijenjaju. Na panelu je istaknut i veliki uspjeh visoko kvalitetnih TV serija.
– Poslovni plan se može promijeniti. Najbolji je primjer prelazak filmova u TV serije. To je bilo super, to stvarno funkcionira. Preskočili smo kina. Postali smo prva granica do sadržaja. To je briljantan potez, barem što se nas operatera tiče. Showtime, Netflix, Stars rade odlične stvari, a to su sve novi studiji. Fokusiranje na TV serije je poremetilo filmski biznis. Uvijek će biti blockbuster filmova, ali industrija se mijenja – rekao je Richard John Brešković, direktor marketinga Hrvatskog Telekoma.
No, pitanje “od milijun dolara” je kamo će industrija otići dalje i kako će izgledati već za pet godina.
– Vjerujem da će za pet godina biti posve drugačija utakmica. Sutra će Netflix doći svuda. Bit će puno više konkurencije. Industrija sadržaja će se morati prilagoditi. Oni su jedina industrija koja svoj proizvod može prodati puno puta jer isti sadržaj nude različitim platformama – predviđa Simon Slošnjak, direktor za Triple Play i Pay TV poslovanje.
Neki pak ne misle da će se puno toga na digitalnoj televiziji promijeniti, nego samo da će sadržaj biti još dostupniji i rašireniji po svim ekranima.
Na konferenciji je puno govora bilo i o dolasku Netflixa u ovaj dio Europe te da su Netflix kao i piratstvo veliki izazovi za domaće televizije i operatere.
– Mađarska je najgora u regiji po piratstvu. Čak smo imali zabranu puštanja velikih filmskih hitova u našim kinima jer se otkrilo da se novi filmovi kradu najviše u Mađarskoj – otkrila je Gabriella Vidus, direktorica televizije RTL Mađarska.
– Ne znam koja je najgora zemlja u regiji po piratstvu, svi smo loši. Kablovska TV i internet poslužitelji mogu pomoći u borbi s piratstvom. Jer oni mogu lako detektirati tko skida ilegalni sadržaj, ali to ne žele učiniti jer bi si onda smanjili promet – rekao je Henning Tewes, predsjednik uprave RTL Hrvatske.
Nisu filmovi i serije ilegalni, kao što piše u naslovu, već je ilegalan način njihovog "skidanja" s interneta.