Rajko Dujmić bio je jedan od najvećih skladatelja pop i zabavne glazbe kod nas, što se znalo još za njegova života, a često se ponavlja i nakon njegove smrti kad ne prestaje rotacija pjesama Novih fosila po televizijskim i radijskim programima. Igrom slučaja u tjednu u kojem je bila godišnjica Dujmićeva rođenja i smrti (7. 8. 1954. - 4. 8. 2020.) i televizijski serijal "Svjetla pozornice" početkom kolovoza podsjetio nas je na njega epizodom o Tajči koja je na Eurosongu u Zagrebu 1990. u zagrebačkoj koncertnoj dvoranu Vatroslav Lisinski imala nastup života i početka karijere. Osvojila je 7. mjesto i pokazala dominaciju tandema Rajko Dujmić/Steve Cvikić, koji su godinama imali najbolji recept za prodor na Jugoviziji, pa zatim i na Pjesmi Eurovizije. Godinu dana prije najvećeg uspjeha s Rivom i "Rock Me Baby" (1989.) koja je i "privela" Eurosong u Zagreb, "Mangup" Srebrnih krila osvojio je šesto mjesto na Pjesmi Eurovizije, dok je "Ja sam za ples" Novih fosila 1987. završila na četvrtom. Prema službenoj statistici, Rajko Dujmić i Stevo Cvikić drže 16. mjesto po uspjehu u povijesti održavanja Eurosonga.
Dujmić nije bio samo najuspješniji domaći skladatelj na Eurovizijama, nego i kod kuće, jer je s Novim fosilima sedam puta bio drugoplasirani na domaćim izborima, a s tekstovima Steve Cvikića i svojim pjesmama tri godine zaredom bio "pretplaćen" i išao na Eurosong. Nisu Rajka Dujmića uzalud zvali "mali Mozart pop glazbe". Od mladosti, zvan Lima, bio je veliki talent još dok je počinjao profesionalnu karijeru u grupi Klan kao jedan od zagrebačkih klavijaturista o kojem se pričalo i prije velikih uspjeha. No, kad je došao u Nove fosile sredinom sedamdesetih, materijalizirala se sva Dujmićeva muzikalnost uz koju je napisao bezvremensku seriju hitova koji su do danas ostali evergrini domaće pop glazbe. Treba reći da je Dujmić surađivao s odličnim tekstopiscima poput Momčila Popadića, a tekstovi koje je dobivao od njega i drugih još su više pomogli u prihvaćanju pjesama koje su krasile jake melodije, privlačni refreni, višeglasno pjevanje i moderni pop aranžmani. Dujmić nikada nije nepotrebno komplicirao, a nije ni trebao uz takav skladateljski talent u kojem su melodije frcale na sve strane i izazvale prodaju ploča koja ga je uvrstila među rekordere tadašnje jugoslavenske scene.
Poseban Dujmićev dar, pored dara koji je dobio s prepoznatljivom postavom Novih fosila, bio je rad s različitim pjevačicama. Pa je nakon Đurđice Barlović, koja je definirala prvu etapu karijere Fosila s Dujmićem, i za koju je napisao hitove poput "Da te ne volim", "Reci mi tiho tiho", "Saša", "Šuti moj dječače plavi" i druge, nastavio sa Sanjom Doležal. Zanimljivo, prije par mjeseci na kvizu "Potjera" nitko od kandidata nije znao točan naslov pjesme Novih fosila koji su čuli masu puta; od "košulja plava", do "najdraža košulja plava", nitko nije pogodio da je naslov pjesme i jednog od najvećih hitova Fosila zapravo "Plava košulja". Dolaskom Sanje Doležal, od "Milene" do "Za dobra stara vremena" i drugih, protegnuo se popis hitova i najprodavanijih albuma s kojima su, uz mladoliku Doležal, Fosili osvojili novu, još nefosilnu mlađu publiku, a slično je napravio i s Jasnom Zlokić kojoj je napisao najveće početne uspjehe poput "Skitnice". Ključna inozemna usporednica Dujmićeve karijere bila je švedska Abba, a slična sklonost, i mogućnost, da na domaćem tržištu ostvari pop pjesme lokalnog senzibiliteta i velikog komercijalnog naboja, vidjela se kroz pažljivo osmišljene aranžmane pop hitova koji su stizali kao na vrpci.
Dok je bio najjači u svom poslu, Dujmić je sve zadatke, pa i one međunarodne, ispunjavao sa sjajnim rezultatima, što se vidjelo i na europskom terenu kad je izgledalo da se pretplatio za odlazak na Eurosong i redom osvajao visoka mjesta. Valja napomenuti da je i sa Srebrnim krilima i Rivom opet radio s drugim pjevačicama, a ne matičnim bendom, pokazujući kvalitete sposobnog "primijenjenog kompozitora". Pjesma "Za dobra stara vremena" ostaje možda simbolički najopipljiviji opis Dujmićeva rada i himna svih mogućih okupljanja od kad se pjesma pojavila, pa nije bilo tog dočeka Nove godine u Saloonu bez pjesme po kojoj je kasnije napravljen i mjuzikl, nalik onome Abbe "Mamma Mia". Na kraju najznačajnijeg razdoblja karijere Dujmić je sa Zrinkom Tutićem 1991. napisao i "Moju domovinu" - koja je također zauzela poveće mjesto u epizodi serijala "Svjetla pozornice" - svoj zadnji značajni pothvat na terenu pop glazbe i pjesmu koja se preselila u predjele evergrina, saževši u sebi mnoge talente rastom možda malog Lime, ali jednog od najvećih skladatelja pop glazbe kod nas. Novi fosili ostavili su iza sebe rekorde prodaje albuma, ulaznica za koncerte i dostignute popularnosti i na domaćem terenu postali i ostali zapamćeni otprilike kao ono što je Abba tih godina bila na svjetskom tržištu. A sve ono što je tih godina, pa i glazba Abbe, smatrano za "zabavnjak", s vremenom je postalo cijenjeno kao rijedak primjeri domaće komercijalne glazbe koja je imala glavu i rep, te bila profesionalno snimljena, izvedena i sastavljena.
FOTO Ovako se kroz godine mijenjala poznata HRT-ovka koja s Prisavlja odlazi nakon gotovo 20 godina
Od samih pjesama, do aranžmana i produkcije, pjesme Novih fosila, od kako je u grupu došao Dujmić 1977., iako je bilo i iskliznuća u kič, bile su daleko bolje nego su to svjetlucava scenska odijela i visoke potpetice, tadašnji znakovi vremena, davali naslutiti. Rajko je bio "Lima", talentirani klinac velikih sposobnosti koji je sve promijenio, slično kao mladi Tonči Huljić dolaskom u Magazin. Dujmić je na klavijaturama pokazivao naklonost nekoj drugačijoj glazbi, a sve to unio je u Nove fosile, revitalizirao im karijeru i napravio svojim pjesmama od njih pravu tvornicu hitova. Ali ne onih bezveznih, banalnih pjesmuljaka kakvi danas caruju na estradi, nego punokrvnih hitova zabavne i pop glazbe koji su postizali ogromne naklade. Ne samo naklade, nego i pamtljivost kod najšire publike koja im je osigurala status pop-klasika. Niti danas ne možete slušati radio, a da vas ne dohvati neka pjesma Novih fosila iz razdoblja nakon 1977.
Nakon što je Đurđica Barlović 1983. napustila sastav, zamjenjuje ju 20-godišnja Sanja Doležal koja se u novoj ulozi snašla sjajno i Novi fosili s njom osamdesetih su dosegli nove vrhunce popularnosti, a albumi Fosila nastavili se prodavati u ogromnim nakladama od po par stotina tisuća primjeraka. No, Nove fosile zapravo je osnovano bubnjar Slobodan Momčilović-Moka još 1969., a osim velikih, bedastih hitova poput "Kad naš brod plovi" 1973., nastupali su i kao prateći sastav Ivici Šerfeziju i Ljupki Dimitrovskoj. Sredinom 70-ih u grupi ostaju Momčilović i basist Marinko Colnago, a pridružuju im se gitarist Vladimir Kočiš-Zec, ranije član Bisera, Rajko Dujmić i pjevačica Đurđica Miličević, kasnije Barlović. Upravo tada nastaju Novi fosili koje će osvojiti najširu publiku. Uz Dujmićevu glazbu i najčešće tekstove Steve Cvikića, Đurđica Barlović i Sanja Doležal, svaka u svoje vrijeme, ostavile su najdublje tragove, mada nije bilo lako mijenjati pjevačice. Dujmić je imao sreću raditi s njima, ali i znanje, zbog čega su jedino Novi fosili, Magazin i Bijelo dugme tada mogli mijenjati vokalne soliste i zadržati, pa i povećati popularnost. Pored njih, Vladimir Kočiš-Zec, Marinko Colnago i Moka, te kasnije bubnjar Nenad Šarić-Brada, prerano preminuli suprug Sanje Doležal, bili su čvrsta okosnica benda koji je uživo žario i palio sedamdesetih i osamdesetih.
S vremenskim razmakom od par desetljeća, neki glazbeni fenomeni bivaju tretirani sasvim drugačije nego u vrijeme aktualnih proboja. Jedan od njih je i onaj Novih fosila. Ono što je u vrijeme procvata rock scene krajem sedamdesetih mnogima, a najčešće smo svi bili nepopustljivi prema bilo kakvom otklonu od rock matrice, bila "ljiga", s vremenom je i od kritike dobilo atribute visokokvalitetne pop glazbe kakve više nemamo i dali bismo svašta da je ona danas srednja struja, a ne ovaj bofl koji se vrti kod nas i "po regijama". Osim toga, Novi fosili, ili Fosili, vjerojatno su jedini domaći bend koji može pjevati "za dobra stara vremena", a da ih u ovim nešto drugačijim današnjim vremenima raznih "sumnjivaca" nitko ne optuži za jugonostalgiju i slične rabote ili skrivene namjere. Razlog je popis toliko velikih hitova da su ih doista voljeli svi, od 7 do 77 godina, a upravo ta baza (i današnje) publike izgurala ih je na pozicije trajnog fenomena.
Otvori KEKS Pay
Dujmić bje jedan od najvećih hrvatskih pop skladatelja .....Bezbrojni su njegovi hitovi, a samo da je napisao bezvremensku Moju Domovinu (uz Tutića) bilo bi dosta.