Kad su se u četvrtak 5. listopada, tradicionalno u 13 sati, otvorila bijela lakirana vrata s pozlaćenim ukrasima koja vode u dvoranu u kojoj književnu vijest godine čekaju brojni akreditirani novinari, a što više nije ni toliko važno jer i mi koji nismo akreditirani u Švedskoj akademiji u prigodi smo na zaslonu svog mobitela istovremeno pratiti otvaranje istih tih vrata, i kad je tajnik Mats Malm napokon izgovorio ime Jon Fosse, moglo je započeti jedno sveeuropsko veselje. Jer, i ovaj put, kao i lani kad je izgovoreno ime Annie Ernaux, bilo je jasno da je Nobelovu nagradu za književnost opet dobio uistinu veliki, pri tom i europski pisac.
Nobelovac
Jon Fosse: Norveški čudak i njegov hod niz najdužu rečenicu europske književnosti
U ogromnoj bibliografiji nobelovca Jona Fossea 40 je drama i više od 20 proznih djela. Fosse za sebe veli da je čudak iz zapadne Norveške, da je odrastao kao neka vrsta hipi komunista. Na Sveučilište u Bergenu studirao je komparativnu književnost. Iako ateist, do 2012. formalno je pripadao luteranskoj Norveškoj crkvi, koja je do te godine bila i službena vjera u Norveškoj, no nakon toga postaje pripadnik Katoličke crkve, što se sve odvilo i u sklopu njegove borbe protiv alkoholizma
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
