HDS ZAMP je i ove godine bio partner Večernjakove Ruže, i pokrovitelj kategorije Glazbenik godine. Iza svih glazbenika, pa i dobitnika Ruže, Massima Savića, je teška godina – ali on je primjer kako se i u teškim vremenima može biti uspješan?
Još jednom čestitam dobitniku, sjajnom Massimu koji je u toj godini prepoznao i suvereno otpjevao pjesmu trenutka „Mali krug velikih ljudi“, autora Ivana Dečaka. Ta je suradnja najbolji pokazatelj moći glazbenika da i u teškoj godini poput 2020. izvuku na svjetlo prave vrijednosti, i na svoj način pomognu svakom slušatelju da se i sam prepozna, osjeti manje sam.
Moram spomenuti i druge njegove kolege, naše članove, Sašu Antića, Darka Rundeka, Damira Urbana kao i Vannu, sve uspješniju autoricu vlastitih pjesama. Svi su oni u toj nezahvalnoj godini napravili velike stvari i zaslužili priznanje.
Vaše redovno poslovanje i poslovni planovi također idu dalje, makar je epidemija značajno utjecala na njih. Kako se godina korona krize odražava na primanja glazbenika i nositelja prava?
Ovih dana našim članovima ide redovna isplata honorara iz 3 izvora: od prodaje nosača zvuka, naknada koje su autorima pristigle iz inozemstva te od digitalnih servisa. Riječ je o prihodima ostvarenim u drugoj polovici 2020. godine, a članovima i nositeljima prava isplatit ćemo ukupno više od 6 milijuna kuna. Da nije bilo korone, bilo bi drukčije - nažalost, posljedica pandemije je osjetan pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iz prva dva izvora prihoda.
Jedina dobra promjena je rast autorskih prihoda s digitalnih servisa. On je skočio velikih 307 posto, kad usporedimo ista razdoblja 2020. i 2019. godine. No čak i takav rast prihoda s digitalnih servisa zasad ne može nadoknaditi pad u ostalim segmentima, koji je prouzročila pandemija.
Svake je godine očit taj nastavak rasta prihoda s Interneta?
To je rezultat veće tržišne ponude, unaprjeđenja monetizacije i širenja digitalnog poslovanja HDS ZAMP-a, ali sasvim sigurno i promjena slušateljskih navika.
Osim što je legalna, glazba s digitalnih servisa je praktična i pristupačna. Cijena mjesečne pretplate za neograničeno uživanje u glazbi manja je od cijene jedne pizze u restoranu. Vjerujem da će broj pretplatnika glazbenih servisa, kojih je trenutno u Hrvatskoj skoro 250 tisuća, nastaviti rasti u budućnosti.
Koje su sve platforme i servisi funkcionalni na našem tržištu?
Danas je u ponudi već odličan izbor različitih servisa. Korona kriza je zatvorila ljubitelje glazbe u njihove domove i potaknula ih da istraže digitalne mogućnosti pristupa glazbi. Lanjskim dolaskom Spotifyja, Apple Musica, A1 Xplore Musica, uz već prisutne Deezer i YouTube Music, digitalno tržište u Hrvatskoj sada funkcionira u potpunosti. Sa svima njima smo zaključili ugovore o licenciranju. U tijeku je potpisivanje ugovora sa servisom HBO GO, a nedavno smo to obavili i s glazbenim servisom TIDAL. Tu su i platforme Facebook, Instagram i TikTok te servisi poput Netflixa i Google videa za koje također obrađujemo honorare od korištenja glazbe.
Koliko je zahtjevna obrada podataka s tih servisa?
To je izuzetno složen proces koji, pojednostavljeno, uključuje prikupljanje izvještaja i ključne meta-podatke o djelima hrvatskog glazbenog repertoara, zatim njihovu automatsku, ali često i „ručnu“ obradu te konačno pripremu i izradu obračuna za svakog pojedinog autora.
Zaista ogroman posao, no sa zadovoljstvom ističem kako mu je HDS ZAMP dorastao, u tom smo pogledu vodeće društvo u široj regiji.
Konačno dakle, digitalni prihodi i kod nas postaju sve značajnija stavka za glazbenike?
Ako pogledamo skok u prihodima od digitalnih prava već samo zadnjih par godina jasno je zašto je to važno: za 2019. godinu od tih smo prava svojim autorima isplatili 1,6 milijuna kuna, a za 2020. godinu, taj je iznos već blizu 5,5 milijuna kuna!
Spomenuto širenje poslovanja i licenciranje korištenja djela naših članova diljem svijeta sigurno će se vrlo pozitivno odraziti i na njihove prihode.
Naime, govorimo o zemljama u kojima je i veći broj i razvijenija ponuda digitalnih servisa od one u Hrvatskoj. Osim toga, imaju veći broj korisnika i ustaljene navike digitalnog konzumiranja glazbe.
Autorski prihodi s Interneta u porastu: „Za 2019. godinu za digitalna smo prava svojim autorima isplatili 1,6 milijuna kuna, a za 2020. godinu taj je iznos već blizu 5,5 milijuna kuna,“ kaže Nenad Marčec
Hoće li rast digitalnih prihoda uspjeti „pokriti“ pad koji se glazbenoj industriji događa zbog pandemije?
Nažalost, niti izbliza. Riječ je o nezapamćenoj krizi za glazbenike kojoj ne naziremo skori kraj. U cijelom glazbenom sektoru nitko nije pošteđen ozbiljnog pada prihoda. Ipak, činjenica je, makar i smanjeni, honorari od autorskih i srodnih prava bili su gotovo jedini siguran izvor prihoda glazbenicima u godini bez koncertne aktivnosti. Iako su digitalni prihodi svakako u uzlaznoj putanji, njihov je udio u ukupnom iznosu koji autor dobiva još uvijek onaj nesretni „kikiriki“. No to se, kako vidimo ove godine, pomalo ali pouzdano mijenja. Svakako će se cijeli glazbeni sektor nastaviti ujedinjeno boriti za veći dio digitalnog kolača u korist kreativaca i pravedniju raspodjelu prihoda koje na njihovim djelima ostvaruju velike tehnološke korporacije.
Mogu li sami autori mogu pomoći povećanju svojih prihoda – što oni mogu napraviti kako bi ZAMP za njih bio još efikasniji?
Na našim radionicama i tribinama za članove posebno ističemo važnost pravovremene prijave djela službi. Potičem autore i sad – i prije negoli objavite pjesmu na YouTubeu, na primjer, dostavite nam sve podatke o djelu. Tom nam uvelike ubrzava i olakšava obračun, pa i isplatu novca na vaše račune. Svakako nam pomažu i sve dodatne informacije o tome gdje su sve autori sami ili putem nekog zastupnika objavili svoja djela. A sam ZAMP iskoristit će sve izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima, koji će uskoro biti donesen. Uz bolju pregovaračku poziciju prema tehnološkim divovima i platformama, poboljšat ćemo položaj autora na digitalnom tržištu budućnosti.
