Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica

Na Plešivicu stižu amfore iz Gruzije

23. rujna 2005. u 15:05 453 prikaza
339311.jpg
Foto: import

Potkraj kolovoza u Hrvatsku, točnije na Plešivicu, stižu amfore iz Gruzije! Kao i u toj kavkaskoj zemlji, i u nas će se u njima, po tisućljetnoj tradiciji, praviti vino. U Europi je taj drevni naputak primijenio glasoviti talijanski vinar Joško Gravner, a baš upoznavši se s njegovim ekscentričnim vinima i člancima o njemu u Večernjem listu, odlučio ih je nabaviti i uvesti Mirko Ivančić, veletrgovac iz Jastrebarskog.

Potraga za Gruzijcima
No, postupak nije bio nimalo jednostavan, mjesecima je tražio kontakt s Gruzijcima, a tek je nakon velika oglasa u novinama uspio – zahvaljujući jednom Gruzijcu u Ericssonu – razgovarati s utjecajnim Gruzijcima. Nakon toga čak su posjetili i jaskanski kraj te je dogovoren prijevoz tegljačem tridesetak amfora od 250 do 2500 litara.

Samo za majstore
U gruzijskim su planinskim selima našli majstore koji još njeguju taj starinski zanat, a također i vinare koji u njima na poseban način njeguju vino. Ostavljaju ga, naime, mjesecima na tropu, a kemijska su im pomagala nepoznanica. No, da je to vrlo osjetljiv postupak te da se vino lako i degradira, uvjerili smo se i za degustacije desetak vina iz amfora, koja su dobavljena izravno od gruzijskih seljaka, a kušali smo ih i kod Mirkova rođaka, također velikog Gravnerova pristaše Zvonka Tomca. Iako smo bili pripremljeni na specifičnu boju, okus i miris takvih vina, ipak ih je jedva trećina dobila prolaznu ocjenu. Dakle, upozorenje: amfore su ipak za vrsne majstore!

A baš njima Ivančić želi pomoći i potaknuti ih na eksperiment i tim uvozom. Zato će, kaže, prve količine prodavati bez zarade, tek da pokrije nužne troškove nabave i transporta.

Ispit tržišta
Urodi li pothvat plodom, tek će onda taj prijatelj vina i vinara to i ekonomski iskoristiti. Volio bi da tržište prepozna taj ekskluzivni projekt, da se i u nas pojave vina osebujna poput Gravnerovih i njegovih sljedbenika u Italiji i Sloveniji. A iz Gruzije će nabaviti i njihovu posebnu glinu za amfore da se ispita imamo li u Hrvatskoj uvjeta za njihovu izradu.


Egzotična imena

Sorte i gruzijska vina autohtoni su, imena su teška i za izgovaranje, a kamoli još pamtiti ih! Najpoznatijije je saperavi, a slijedi ga rkaciteli, koji se uzgaja i u nas. Pa da pokušamo: colikauri, krahuna, cicka, ochanuri sapere, cinandali, mukuzami, tibauni, hvančkara, gurdžaani, a pjenušac im se, recimo, radi od grožđa goruli-mcvane. Jedno od najpoznatijih područja je Imereti. Najviše se na kušanju svidio crnjak saperavi '04 (područje Kaheti), suh, s dojmljivim aromama divljine, šumskog bora i smole. Jako je dobra bila i ružica ojaleši iz Imeretija, s ugodnim voćnim aromama.

ČUDNI ŽIVOTNI PUTEVI
Danas je poznati hrvatski glazbenik, a nekoć je pobjeđivao Đokovića sa 6:0!
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati