Hrvatska stopa od 25 posto na lijekove bez recepta pripada najvišim stopama za lijekove u Europskoj uniji.
S druge strane stopa lijekova koji se izdaju na recept iznosi pet posto. Da nelogičnost bude veća, u gotovo svim zemljama EU postoji jedinstvena stopa PDV-a na sve lijekove. I samo je Ministarstvo zdravlja pozdravilo inicijativu da se ove dvije stope izjednače, no iskoraka iz Ministarstva financija zasad još uvijek nema.
Predzadnji u Europi
– Jedinstvena stopa PDV-a od pet posto ispravila bi neke od trenutačnih anomalija koje postoje na tržištu, a najveća od svih jest da imamo potpuno isti lijek u dva različita pakiranja, npr. u jednom deset, a u drugom 20 tableta, koji se oporezuju s dvije različite stope. To je kao da bi se kilogram kruha oporezivao jednom, a dva kilograma drugom stopom – rekao nam je Igor Haralović, direktor tvrtke Sandoz.
Po potrošnji bezreceptnih lijekova naša je zemlja na predzadnjem mjestu u cijeloj Europi. U ovu svrhu izdvajamo 350 milijuna kuna godišnje, a manje od nas troše samo Rumunji.
– Za građane ovo bi značilo jeftinije lijekove mnogih proizvođača. Iz brojnih istraživanja vidljivo je da briga o samoliječenju i preventivi ima višestruke pozitivne efekte. Vidimo trend da je u zapadnoj Europi samoliječenje daleko razvijenije nego u Hrvatskoj. Jednako tako, ljekarnici bi po cijenama postali konkurentniji svojim kolegama u susjednim zemljama. Takav poticaj puno znači u situaciji kada se stalno smanjuje kupovna moć stanovništva – smatra Mihovil Luzer, dr. med., predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih proizvoda CASI. Ova je udruga još prošle godine pokrenula inicijativu izjednačavanja stope PDV-a na sve lijekove.
Podrška struke
– Apsolutno svi podržavaju inicijativu jer je logična, korisna za pacijente i usklađena s praksom europskih zemalja. Ministarstvo financija također uvažava argumente i treba pronaći način kako kompenzirati manjak u državnoj blagajni nastao smanjenjem stope PDV-a na lijekove bez recepta. Prema našim izračunima, riječ je o otprilike samo 0,05 posto državnog proračuna – zaključio je Haralović.
>>Kalkulira li država s našim zdravljem radi punijeg budžeta?
>>Liječnik će 'na daljinu' pratiti svog pacijenta
