Trump ga želi kupiti, a Kina sanja o njegovim resursima: Otkrivamo nevjerojatne tajne Grenlanda - najvećeg otoka na svijetu

Na spomen Grenlanda većina pomisli na beskrajno prostranstvo leda, polarne medvjede i polarnu svjetlost, no ovaj otok krije fascinantne priče koje nadilaze stereotipe. Od imena koje zbunjuje do društva koje živi po pravilima prirode, Grenland je svijet kontrasta i iznenađenja.
Na spomen Grenlanda većina pomisli na beskrajno prostranstvo leda, polarne medvjede i polarnu svjetlost, no ovaj otok krije fascinantne priče koje nadilaze stereotipe. Od imena koje zbunjuje do društva koje živi po pravilima prirode, Grenland je svijet kontrasta i iznenađenja.
Foto: Patrick Pleul/DPA
Share
Podijeli
Kada se pogleda karta svijeta, Grenland dominira svojom veličinom, ostavljajući dojam kontinenta, a ne otoka. I doista, sa svojih više od dva milijuna četvornih kilometara, najveći je otok na svijetu, otprilike veličine cijele Zapadne Europe. Ipak, na toj golemoj površini živi tek oko 56.000 stanovnika, što je manje od populacije Pule ili Karlovca. 
Kada se pogleda karta svijeta, Grenland dominira svojom veličinom, ostavljajući dojam kontinenta, a ne otoka. I doista, sa svojih više od dva milijuna četvornih kilometara, najveći je otok na svijetu, otprilike veličine cijele Zapadne Europe. Ipak, na toj golemoj površini živi tek oko 56.000 stanovnika, što je manje od populacije Pule ili Karlovca. 
Foto: Pexels
Share
Podijeli
Ova nevjerojatna rijetka naseljenost prvi je od mnogih paradoksa Grenlanda, zemlje gdje je 80 posto teritorija prekriveno ledom, ponegdje debelim i do tri kilometra, a u kojem se nalazi deset posto svjetskih zaliha slatke vode. Ako bi se taj led otopio, razina svjetskih mora porasla bi za gotovo sedam metara, što dovoljno govori o njegovoj monumentalnosti.
Ova nevjerojatna rijetka naseljenost prvi je od mnogih paradoksa Grenlanda, zemlje gdje je 80 posto teritorija prekriveno ledom, ponegdje debelim i do tri kilometra, a u kojem se nalazi deset posto svjetskih zaliha slatke vode. Ako bi se taj led otopio, razina svjetskih mora porasla bi za gotovo sedam metara, što dovoljno govori o njegovoj monumentalnosti.
Foto: Pexels
Share
Podijeli
Najčešće pitanje koje se postavlja jest zašto se zemlja prekrivena ledom zove "Zelena zemlja". Odgovor leži u vještoj marketinškoj kampanji iz 10. stoljeća. Vikinški istraživač Erik Crveni, prognan s Islanda zbog ubojstva, stigao je do južnih obala otoka koje su ga, tijekom kratkog i toplog ljeta, dočekale zelenim pašnjacima. U nadi da će privući nove doseljenike, nazvao ga je Grenland, stvarajući privlačnu sliku koja je uspjela namamiti stotine Islanđana da mu se pridruže. 
Najčešće pitanje koje se postavlja jest zašto se zemlja prekrivena ledom zove "Zelena zemlja". Odgovor leži u vještoj marketinškoj kampanji iz 10. stoljeća. Vikinški istraživač Erik Crveni, prognan s Islanda zbog ubojstva, stigao je do južnih obala otoka koje su ga, tijekom kratkog i toplog ljeta, dočekale zelenim pašnjacima. U nadi da će privući nove doseljenike, nazvao ga je Grenland, stvarajući privlačnu sliku koja je uspjela namamiti stotine Islanđana da mu se pridruže. 
Foto: Pexels
Share
Podijeli
OGLAS
Znanost je, međutim, kasnije otkrila da je Erikova laž imala i zrno istine; prije više stotina tisuća godina, otok je doista bio prekriven gustim šumama. Danas je južni dio ljeti i dalje zelen, no većina zemlje je pod vječnim ledom najvećeg nacionalnog parka na svijetu, koji se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara.
Znanost je, međutim, kasnije otkrila da je Erikova laž imala i zrno istine; prije više stotina tisuća godina, otok je doista bio prekriven gustim šumama. Danas je južni dio ljeti i dalje zelen, no većina zemlje je pod vječnim ledom najvećeg nacionalnog parka na svijetu, koji se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara.
Foto: Pexels
Share
Podijeli
Život na Grenlandu definiran je izolacijom i prilagodbom surovim uvjetima. Jedna od najzanimljivijih činjenica jest da na otoku ne postoje ceste ni željezničke pruge koje bi povezivale gradove i naselja. Putovanje između zajednica odvija se isključivo zrakom, morem ili, zimi, snježnim sanjkama i psećim zapregama. Zbog toga ne čudi podatak da na Grenlandu ima više brodova nego automobila, a svako veće mjesto ima svoju zračnu luku ili helidrom. 
Život na Grenlandu definiran je izolacijom i prilagodbom surovim uvjetima. Jedna od najzanimljivijih činjenica jest da na otoku ne postoje ceste ni željezničke pruge koje bi povezivale gradove i naselja. Putovanje između zajednica odvija se isključivo zrakom, morem ili, zimi, snježnim sanjkama i psećim zapregama. Zbog toga ne čudi podatak da na Grenlandu ima više brodova nego automobila, a svako veće mjesto ima svoju zračnu luku ili helidrom. 
Foto: Julia Wäschenbach/DPA
Share
Podijeli
Šetnja gradovima poput glavnog grada Nuuka otkriva još jednu posebnost, a to su živopisne, šarene kuće. Ova tradicija nije samo estetske prirode; u prošlosti, kada su Danci kolonizirali otok, boje su služile kao praktičan kod. Crvene zgrade bile su rezervirane za crkve i trgovine, žute za bolnice, zelene za telekomunikacije, a crne za policijske postaje, omogućujući lako snalaženje u vremenima jezičnih barijera.
Šetnja gradovima poput glavnog grada Nuuka otkriva još jednu posebnost, a to su živopisne, šarene kuće. Ova tradicija nije samo estetske prirode; u prošlosti, kada su Danci kolonizirali otok, boje su služile kao praktičan kod. Crvene zgrade bile su rezervirane za crkve i trgovine, žute za bolnice, zelene za telekomunikacije, a crne za policijske postaje, omogućujući lako snalaženje u vremenima jezičnih barijera.
Foto: Julia Wäschenbach/DPA
Share
Podijeli
Iako je Grenland autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, njegov kulturni identitet duboko je ukorijenjen u nasljeđu naroda Kalaallit, potomaka Inuita koji su otok naselili u 13. stoljeću. Gotovo 90 posto stanovništva pripada ovom narodu, a njihov jezik, Kalaallisut, službeni je jezik uz danski. Izrazi poput "kajak" i "iglu" potječu upravo iz njihova jezika, iako je život u igluima danas samo mit i turistička atrakcija. 
Iako je Grenland autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, njegov kulturni identitet duboko je ukorijenjen u nasljeđu naroda Kalaallit, potomaka Inuita koji su otok naselili u 13. stoljeću. Gotovo 90 posto stanovništva pripada ovom narodu, a njihov jezik, Kalaallisut, službeni je jezik uz danski. Izrazi poput "kajak" i "iglu" potječu upravo iz njihova jezika, iako je život u igluima danas samo mit i turistička atrakcija. 
Foto: Julia Wäschenbach/DPA
Share
Podijeli
OGLAS
Grenlanđani su moderan narod koji prati globalne trendove, no istovremeno čuvaju svoje drevne tradicije, uključujući i lov, koji je ključan za njihov opstanak i kulturu. Lov na tuljane, kitove i sobove nije sport, već način života koji osigurava hranu u okruženju gdje poljoprivreda gotovo ne postoji. Nacionalno jelo, "suaasat", gusta je juha od tuljanovog ili kitovog mesa.
Grenlanđani su moderan narod koji prati globalne trendove, no istovremeno čuvaju svoje drevne tradicije, uključujući i lov, koji je ključan za njihov opstanak i kulturu. Lov na tuljane, kitove i sobove nije sport, već način života koji osigurava hranu u okruženju gdje poljoprivreda gotovo ne postoji. Nacionalno jelo, "suaasat", gusta je juha od tuljanovog ili kitovog mesa.
Foto: Julia Wäschenbach/DPA
Share
Podijeli
Ispod površine modernog života krije se bogat i često zastrašujući svijet mitologije. Grenlandske legende govore o duhovima koji vladaju prirodom, a jedno od najvažnijih bića je Sassuma Aarna, poznata i kao Majka Mora, koja živi na dnu oceana i kontrolira životinje koje lovci love. Ako su ljudi nepoštovanjem narušili ravnotežu, šaman (Angakkoq) mora otputovati u duhovni svijet kako bi je umolio da oslobodi životinje. 
Ispod površine modernog života krije se bogat i često zastrašujući svijet mitologije. Grenlandske legende govore o duhovima koji vladaju prirodom, a jedno od najvažnijih bića je Sassuma Aarna, poznata i kao Majka Mora, koja živi na dnu oceana i kontrolira životinje koje lovci love. Ako su ljudi nepoštovanjem narušili ravnotežu, šaman (Angakkoq) mora otputovati u duhovni svijet kako bi je umolio da oslobodi životinje. 
Foto: Julia Wäschenbach/DPA
Share
Podijeli
Priče su pune i drugih stvorenja, poput Qivittoqa, prognanika koji odlazi živjeti u divljinu i razvija nadnaravne moći, ili zastrašujućeg Qalupalika, bića koje vreba ispod leda i otima djecu koja se previše približe obali. Ovi mitovi nisu samo priče za laku noć, već moralne pouke koje su tisućama godina oblikovale način života i odnos prema prirodi.
Priče su pune i drugih stvorenja, poput Qivittoqa, prognanika koji odlazi živjeti u divljinu i razvija nadnaravne moći, ili zastrašujućeg Qalupalika, bića koje vreba ispod leda i otima djecu koja se previše približe obali. Ovi mitovi nisu samo priče za laku noć, već moralne pouke koje su tisućama godina oblikovale način života i odnos prema prirodi.
Foto: Patrick Pleul/DPA
Share
Podijeli
Prirodni fenomeni na Grenlandu jednako su čudesni kao i njegove legende. Sjeverno od Arktičkog kruga, sunce od kraja svibnja do kraja srpnja uopće ne zalazi, stvarajući fenomen poznat kao ponoćno sunce, koje pruža beskrajne sate danjeg svjetla za istraživanje. Suprotnost tome je polarna noć tijekom zime, kada se sunce mjesecima ne diže iznad horizonta, no tada nebo oživljava plesom Aurore Borealis, polarne svjetlosti koja obasjava tamni krajolik zelenim, ljubičastim i crvenim tonovima. 
Prirodni fenomeni na Grenlandu jednako su čudesni kao i njegove legende. Sjeverno od Arktičkog kruga, sunce od kraja svibnja do kraja srpnja uopće ne zalazi, stvarajući fenomen poznat kao ponoćno sunce, koje pruža beskrajne sate danjeg svjetla za istraživanje. Suprotnost tome je polarna noć tijekom zime, kada se sunce mjesecima ne diže iznad horizonta, no tada nebo oživljava plesom Aurore Borealis, polarne svjetlosti koja obasjava tamni krajolik zelenim, ljubičastim i crvenim tonovima. 
Foto: Patrick Pleul/DPA
Share
Podijeli
OGLAS
Jedno od najnevjerojatnijih iskustava je kupanje u prirodnim vrućim izvorima na otoku Uunartoq, gdje se možete opuštati u vodi temperature 38 stupnjeva Celzijevih dok pokraj vas plutaju divovske sante leda. Grenland je doista zemlja ekstrema, gdje se surova ljepota leda spaja s toplinom zajednice i bogatstvom kulture koja je naučila živjeti u skladu s jednim
Jedno od najnevjerojatnijih iskustava je kupanje u prirodnim vrućim izvorima na otoku Uunartoq, gdje se možete opuštati u vodi temperature 38 stupnjeva Celzijevih dok pokraj vas plutaju divovske sante leda. Grenland je doista zemlja ekstrema, gdje se surova ljepota leda spaja s toplinom zajednice i bogatstvom kulture koja je naučila živjeti u skladu s jednim
Foto: Patrick Pleul/DPA
Share
Podijeli

Ne propustite

1/