Mornari ga prozvaše “suhom puntom” zbog dugotrajnih sušnih razdoblja, a njegovi stanovnici i putnici namjernici zovu ga Primošten. Smješten je na otoku i okružen sa sedam otočića, kojeg su mještani “primostili” kako bi odlazili u svoja polja. Na ulazu u povijesno srce Primoštena, turiste dočekuje skulptura bake, djeda i tovara. Oni rado zastaju, fotografiraju se za uspomenu. Takvi su prizori ovdje uistinu već daleka prošlost.
– Zove se Spomenik težaku, digli su ga prije nekoliko godina – otkriva ulični prodavač maslinova ulja i vina Ante Županović, pa se mislima vraća u dane kako se ovo nekoć ribarsko i težačko mjesto šezdesetih, s magistralom, okrenulo jedino i jedino turizmu. Na prošlost podsjećaju tek prizori kamenih kuća i uske kale koje vode u stari grad na poluotoku, pred župnu crkvu sv. Jurja i staro groblje s kojeg puca prekrasan pogled.
Tradicije nema i na štandovima unaokolo središta grada, tek boce skupog maslinova ulja i gomile tričarija. Za svaku je pohvalu što u središtu grada nema prometa. Međutim, sad je problem što se od parkirališta do centra valja nahodati pa i platiti deset kuna za sat parkiranja. I to, ako ga turist pronađe jer nedostaju oznake.
“Zora”, jedini hotel u gradu, ostao je u osamdesetima i vapi za obnovom. Sobe su čiste, ali nemaju internet, klimatizaciju, pa ni hladnjak. Nevjerojatno je da se hladnjak može unajmiti, ali za 30 kuna po danu. Stoga Primošten svoje goste najviše razveseli noću. Pozornica u središtu grada poziva na večernji provod uz lokalni bend, klapu ili folklor i tradicijske prizore “primoštenskog vinčanja”. Za one mlađe, tu je diskoteka “Aurora”, ako je uspiju pronaći jer na glavnoj cesti putokaz nije vidljiv.
Primošten je najbolji domaćin nautičkom turizmu: prostrana marina krcata je brodovima različitih zastava i gostima dubljeg džepa, za čije potrebe su lokalni ljudi podigli bijele šatore sa skupim masažama na plaži. Plaže su duge, ali ne pretjerano uređene, tek okupane prekrasnim čistim morem.
Putnik namjernik će primijetiti i brojne zelene površine, za koje si zasluge pripisuje živopisni gradonačelnik Stipe Petrina. Prije koju godinu na kameni luk na ulaz u stari grad montirao si je i ploču zahvalnicu. Na sreću turista koji ne poznaju hrvatski jezik, ploča je s povijesne baštine ubrzo i skinuta.
>>Otok s kojim brzo postaješ prijatelj i u koji se preko ušiju zaljubiš
>>Stranci poludjeli za Splitom - od tranzitnog postao grad za odmor
