Što je to što je Marina Bosotinu, 53-godišnjeg magistra farmacije, čovjeka koji je poslovni uspjeh postigao kao vlasnik biokemijske tvrtke Chronolab s poslom razgranatim u 35 zemalja, nagnalo da upravo u Hrvatskoj uloži 100 milijuna kuna u prvu privatnu kliniku “Analiza”, za koju želi da u bliskoj budućnosti postane bolnica, da se uhvati ukoštac s administracijom, gradnjom, institucijama...?
Skriva li se u Dalmatincu, odraslom na Ugljanu i Splitu, Don Quijote spreman da projekt klinike “Analiza” u Dugopolju kod Splita ponovi u Zagrebu, Istri, Rijeci i Slavoniji? Uvažen i priznat u svijetu laboratorijske dijagnostike i kliničke kemije, Bosotina je počasni konzul Meksika za Hrvatsku, vlasnik tvrtke koja se bavi proizvodnjom i distribucijom dijagnostičkih reagensa za laboratorije i prodajom laboratorijske opreme, no istodobno i čovjek zaljubljen u svoju zemlju, more, Split...
Četiri puta jeftiniji od države
Bosotina, čovjek za kojeg se čini da ga malo što može uzrujati, samo se smješka. – Ako je država za novu splitsku ginekologiju – približno iste kvadrature kao i “Analiza”, a po sadržaju neusporedivo iza nas – potrošila 400 milijuna kuna, razloga za ulaganje u zdravstvo i te kako ima, a jednako toliko i potrebe. Privatna je praksa u Dalmaciji na razini privatnih ordinacija po portunima stambenih zgrada, a mikrobiološki laboratoriji kuhaju bakterije iz stanova u kojima ljudi žive – objašnjava Bosotina svoje nakane da upravo u Hrvatskoj i Splitu osnuje najveći dijagnostički centar u nas, polikliniku i sutra – bolnicu.
Umjesto da je devedesetih sjedio s vršnjacima na splitskoj rivi i privatizirao tvrtke, primio se posla – i to u svijetu u kojem stranci nisu bili dobrodošli – te uspio. Danas je na pragu da kapitalizira svoje znanje i iskustvo u prvoj privatnoj bolnici.
Zdravstvo je poput crne rupe
– Uz milijun stanovnika, koliko ima Dalmacija, uz Hercegovinu i njezine stanovnike, do kojih je svima “iznimno” stalo, te barem četiri milijuna turista koji se svako ljeto zateknu na Jadranu, vjerujem u uspjeh prve privatne bolnice, mjesta na kojem će se pacijent osjećati kao čovjek, a ne tek kao broj s kartice zdravstvenog osiguranja. Istina, umjesto zdravstvene iskaznice trebat će mu polica zdravstvenog osiguranja ili kreditna kartica. “Analiza” je, objašnjava Bosotina, mjesto na koje se ne dolazi zbog zdravlja, nego zbog brige o zdravlju, a namijenjeno je onima koji ne žele za svaki ozbiljniji odlazak liječniku tražiti vezu i hodati uokolo s darovnim vrećicama, već će liječnički pregled platiti.
– Zamislio sam bolnicu otvorenu za sve; sa stotinu soba, dvije stotine kreveta, odjelima na kojima će svoje mjesto naći strani liječnici sa svojim programima.
Čemu ekskluzivnost ako ima interesa da k nama dođu i organiziraju odjele, dakako uza sve potrebne dozvole, licencirani specijalisti te ih urede prema svojim standardima. A tako možemo dobiti oftalmologiju, vrhunsku kardiologiju, pedijatriju, onkologiju... te čitav niz terapija koje se ne primjenjuju u državnim bolnicama. Strani specijalisti o “Analizi” znaju više no što znaju o Hrvatskoj, a interesa za suradnju ne nedostaje – tumači Bosotina svoju viziju uspješne bolnice 21. stoljeća. Mjesta će, kaže, biti i za pacijente osigurane preko HZZO-a.
Analiza i u Istri, Zagrebu, Slavoniji ...
– Neću reći da ćemo liječiti bolje nego neka klinička bolnica, ali ćemo zasigurno imati bolji tretman, a u fakturiranju će biti viša cijena smještaja. Bilo bi nehumano odbiti ih. Pa zar za zdravlje, u ovako pretrpanim bolnicama, treba još i čekati barem pet godina da se sagradi i opremi nova bolnica, a mi za šest mjeseci možemo dići zdravstveni standard cijele regije po istim cijenama kakve su u državnim bolnicama – ističe najveći privatni ulagač u hrvatsko zdravstvo.
Hoće li biti razumijevanja za njegove prijedloge ili će ulaganje u zdravstvo ostati na razini bacanja novca u sustav koji hrani činovnike, na žalost, ne ovisi, svjestan je i sam, o njemu nego o spremnosti da se tromi sustav pretvori u koristan servis.
Odgovora, barem ne jasnog, na Bosotinine prijedloge Ministarstvu zdravlja – još nema. Bosotina svoje znanje i iskustvo ne štedi, a voljan je pomoći onima koji žele učiti, iskoristiti fondove EU.
– Ne bih to radio da ne vjerujem u uspjeh projekta “Analize”, i to ne samo u Splitu. Jednako koliko će “Analiza” biti mjesto za one najdubljeg džepa kojima se osim zdravstvene usluge pruža i sva ostala skrb, toliko će biti dijagnostički centar dostupan svima – od onih koji žele najjednostavniju pretragu poput analize krvi na kolesterol i šećer, što stoji 12 kuna, do specijalističkog pregleda za 300 kuna ili laboratorijskih testiranja poput onog intolerancije na hranu – kaže nam farmaceut koji je, priznaje, nepopravljivi optimist i veliki zaljubljenik u more. Da ne radi koliko radi i da ne živi na dva suprotna kraja svijeta – vjerojatno bi plovio. I to ne samo plovio, jedrio bi. Jer to je, kaže, više od sporta i plovidbe, to je način života.
– Jedan sam od “ponavljača”, ženio sam se dva puta. Prvi put u Splitu, gdje i danas žive moja djeca Petar, Dora i Marko te prva supruga. A drugi put u Meksiku. Poprilično sam rastrgan jer ondje provodim dva-tri tjedna, a potom se vraćam u Hrvatsku. I tako već godinama. Nešto je mirnije ljeti kada smo svi ovdje, i sin Marin i kći Gracijela iz drugoga braka. Supruzi se svidjela Hrvatska, a djeca odlično govore naš jezik – kaže Marin kojem selidbe s kontinenta na kontinent ne padaju teško. Sa suprugom u Meksiku spojio ga je posao i to je jedna od rijetkih zemalja u kojima ne vodi poslove jer mu, šali se, supruga kao poslovna konkurencija to ne dopušta.
Otvaranje privatne klinike kosta, hladan pogon, doktori i popratno osobllje, nameti drzave. Zdravstvena zastita kosta u HR i svugdije u svijetu. Tesko je reci kako je doticni gospodin zamislio financijisku krizaljku jedne tako velike bolnice gdije je lijecenje dostupno za sve.