Samo razvijene i stabilne zemlje mogu osigurati građanima pristojan život bez previše briga, pa ne čudi da su najsretniji na svijetu Švicarci, Islanđani, Danci, Norvežani, Kanađani, prema UN-ovu istraživanju sreće “World Happiness Report” iz 2015. No, i u razvijenim zemljama najmanje su sretni ljudi srednje dobi, rastrzani između brige za djecu, stare roditelje i svoje poslove, a u Hrvatskoj su najmanje sretni umirovljenici.
Prema istraživanju britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, koje je objavio BBC, najsretniji su mladi i umirovljenici, a najmanje sretni su građani od 45 do 54 godine. Dok se psiholozi u svijetu sve više bave istraživanjem sreće svojih građana, kod nas to još nije u fokusu javnih politika iako je očito da društvo u kojem su građani nezadovoljni ne može biti ni razvijeno ni bogato.
Novac je preduvjet sreće
Prof. psihologije i znanstvenica Instituta Pilar Ljiljana Kaliterna-Lipovčan za rezultate britanskog istraživanja ističe da su tipični za razvijene zemlje. – To je tzv. U-odnos, koji govori da su sretniji mlađi i stariji ljudi od onih srednje dobi, koji se brinu za obitelj, dižu kredite, školuju djecu, razmišljaju o karijeri, dok se mladi i umirovljenici imaju vremena baviti aktivnostima koje ih usrećuju. Relativna „nesreća“ ljudi srednje dobi rezultat je i prevelikih očekivanja jer želimo puno i trudimo se postići što više, a često ne uspijevamo – kaže.
No, Hrvatska se ipak razlikuje od Velike Britanije jer su kod nas najmanje sretni umirovljenici. – Naša, pa i svjetska istraživanja pokazuju u tranzicijskim i zemljama s nižim prihodima konstantan pad sreće s povećanjem dobi. U Hrvatskoj su najsretniji mladi, malo su manje sretni oni srednje dobi, a najmanje su sretni stariji od 65 godina. Razlog je nesnalaženje u tranziciji i znatan pad primanja u mirovini. S mirovinom od jedva 2000 kn teško da možete pokriti najosnovnije potrebe, a to je preduvjet za osjećaj sreće. No, razlike u sreći po dobnim skupinama su relativno male i u razvijenim i manje razvijenim zemljama, pa ne možemo govoriti da je jedna skupina sretna, a druga nesretna, već da je jedna sretnija od druge – tumači prof. Kaliterna Lipovčan.
U V. Britaniji su najsretniji mladi između 16 i 19 godina te građani od 65 do 74 godine s prosječnim ocjenama sreće oko 7,8 na skali do 10, dok su najmanje sretni oni od 45 do 54 godine s prosječnom ocjenom 7,2. – Problem ljudi srednje dobi je i ono što se popularno naziva „sendvič-generacija“. Zbog produljenja životnog vijeka većina ljudi srednje dobi skrbi i za djecu i za roditelje. Oni su u svojevrsnom „sendviču“ skrbi za dvije generacije. Kada se tome dodaju i obveze na poslu rezultat je poguban za osjećaj sreće i zadovoljstva – ističe Kaliterna-Lipovčan.
Vjernici sretniji od ateista
Prema UN-ovu istraživanju sreće “World Happiness Report” iz 2015., Hrvatska je na 62. mjestu među 158 zemalja, a podaci o najsretnijim državama uzimaju u obzir osjećaj sreće, BDP, očekivani životni vijek, nivo korupcije i društvene slobode.
– Rizici za tjeskobu i nesreću su brojni, od političke situacije i gospodarstva do osobnih problema. Moramo se ugledati na najsretnije države, koje su stabilne, relativno bogate i omogućuju građanima miran život bez previše briga i stresa. Svi bismo se u Hrvatskoj bolje osjećali i bili sretniji uz malo više optimizma, vjere u bolju budućnost i međusobnog povjerenja. Stalno prigovaranje i raspravljanje o lošoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti nije put prema sreći – zaključuje Kaliterna-Lipovčan. Istraživanje je pokazalo i da su vjernici sretniji od ateista, a najsretniji su hinduisti, pa kršćani i sikhi. Uskoro bi i Hrvatska mogla dobiti detaljnije istraživanje o sreći građana, koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a cilj mu je utvrditi što nas čini (ne)sretnima, te utjecaj naših životnih prilika.
>>Sretni ste ako ste bogati i uspješni? Ovaj stručnjak tvrdi: Sreća je u nečem drugom
>>Ljudi su najsretniji u ovim godinama
U Hrvatskoj su Sretni samo politicari I djeca predskolske dobi.