Skandalozan poziv na bojkot mamografije poslala “Pro scientia”

Ovako napisan članak je bijedno novinarstvo! Zašto nema odgovora druge strane? Kada se piše o kontroverznim temama onda se MORA napisati što misle OBJE strane. Ovako napisan članak je na nivou osnovne škole.

druga strana se očitovala u Glasu Koncila

ZAŠTO SE NE CIJEPITE PROTIV SVINJSKE GRIPE

Radna skupina za prevenciju (USPSTF), ovlaštena od američkog Ministarstva zdravlja, nedavno je promijenila službena stajališta i preporuke o mamografiji. Najnovije kliničke smjernice objavljene su na web-stranicama ministarstva i u poznatom medicinskom časopisu »Anali interne medicine« (Ann. Intern. Med. 2009, 151, 716). Ženama u dobi od 40 do 49 godina radna skupina preporučuje da odustanu ili prestanu s pregledima dojkâ mamografijom, a za žene u postmenopauzi dovoljan je samo jedan pregled u dvije godine. Ženama s više od 74 godine također nije potrebna mamografija. Tek za rijetku populaciju žena, koje su genetski sklone razvoju raka dojke, preporuka jednogodišnje kontrole (mamografijom ili samopregledom) ostaje nepromijenjena. Znanstveno »ne« mamografiji Te su preporuke u potpunoj suprotnosti s dosadašnjim službenim medicinskim stajalištem koje je mamografiju smatralo izbornom i ključnom tehnikom prevencije u borbi protiv raka dojke. Radna je skupina (USPSTF) ugledno medicinsko stručno društvo sastavljeno od vrhunskih nezavisnih stručnjaka, a njezina se stajališta smatraju relevantnima i obvezujućim za promjenu službene medicinske politike. Stoga se očekuje da redovita mamografska snimanja žena, mobilni mamografi i javni pozivi na »skrining« više neće biti »popularne« metode za rano otkrivanje raka dojke. Nove preporuke temelje se na znanstvenim studijama i podacima koji se već godinama gomilaju i pokazuju neučinkovitost mamografije u prevenciji raka dojke. Osim što ne pridonosi smanjenju smrtnosti od te bolesti, mamografija predstavlja povećani rizik za razvoj raka dojke (!) i kardiovaskularnih bolesti (vidi npr. Lancet 2001, 358, 1340). Mamografija je rendgensko snimanje dojke, pri čemu se koriste visokoenergetske x-zrake (u dozama i do tisuću puta većim od onih koja se koriste pri snimanju pluća!) koje mogu inducirati razvoj raka dojke ili komplikacije u srčanožilnom sustavu žena. Konačno, upitna je i točnost mamografskih nalaza. Poznato je da takva snimanja često rezultiraju lažno negativnim ili lažno pozitivnim rezultatima. U prvom slučaju, zbog objektivnih eksperimentalnih poteškoća, mamografija nije dovoljno dobra metoda da otkrije svako žarište tumora. U slučaju lažno pozitivnih mamograma žene su podvrgnute nepotrebnom stresu uzrokovanom krivom informacijom o nepostojećoj bolesti, dodatnom snimanju, biopsiji, kemoterapiji, pa čak i mastektomiji. Deja vu - sukob interesa Svi ti prigovori potvrda su ranijih znanstvenih upozorenja da je mamografska metoda prevencije raka dojke skupa, agresivna i neučinkovita tehnika snimanja (vidi tekst »Mamografija - opasnost za zdravlje«, GK 5/2003). Robert Aronowitz, profesor medicine na Sveučilištu u Pennsylvaniji, podsjeća i ponavlja: »Da biste spriječili jedan jedini smrtni slučaj zbog raka dojke, potrebno je gotovo dvije tisuće žena podvrgnuti redovitim snimanjima, i to kroz deset godina. U tom vremenskom razdoblju mamografski pregledi rezultirat će s više od tisuću lažno pozitivnih nalaza i uzrokovat će niz naknadnih nepotrebnih terapijskih postupaka.« No, s druge strane tih prigovora nalaze se razvikane institucije, poput Američkog društva za rak (ACS) i Nacionalnog instituta za rak (NCI), koje već godinama zastupaju mamografiju kao optimalnu metodu za prevenciju raka dojke. Te su institucije (samoproglašene) perjanice u američkoj borbi protiv raka i na tome temelje svoj ugled i financijski uspjeh. Njihovi se predstavnici protive takvim radikalnim promjenama službenog stajališta prema mamografiji. Vrlo je vjerojatno da će u suradnji s industrijom mamografije (kompanije koje proizvode skupe mamografe poput Siemensa ili General Electrica) pružiti »uspješan« otpor novim zahtjevima medicinske struke. Stoga će konačno stajalište biti kompromisno rješenje - negdje između zdravog razuma i sukoba interesa. Mamografijom protiv estetike Osim što je kontroverzna pa osobnu odluku svake žene o pristanku na »skrining« čini nesigurnom, mamografija predstavlja »dijagnostičko nasilje« (I. Illich) koje svakodnevni život pretvara u patološku potragu za bolešću. U sjeni mamografije život postaje derivat rizika, opterećen suvišnom brigom i strahom, lišen ljepote i radosti. Nakon ovoga novog negativnog stajališta medicinske struke moguće je očekivati masovni egzodus žena iz odjela za mamografske preglede. Slično se dogodilo i s nadomjesnom hormonskom terapijom koju je medicinski establišment godinama nudio ženama kao panaceju za sve tegobe menopauze. Nakon novih uvida i znanstvenih prigovora milijuni su žena odbili konzumirati hormonske pilule (vidi tekst »Prekinite hormonsku terapiju!«, GK 7/2009). Stoga je važno da i žene u Hrvatskoj imaju informaciju o najnovijim stručnim stajalištima koja potvrđuju višegodišnje znanstvene sumnje u vrijednost i sigurnost mamografije. S pravom na takvu informaciju, lakše će donijeti slobodnu odluku u svoju korist. Glas Koncila, broj 50 (1851), 13.12.2009.

opet katolicki tisak plasira prijesne lazi? prije nekoliko godina list katolicke mladezi MI napisao je da su knjige o hariju poteru izbacene iz svih skola u australijskoj drzavi kvinslend; a nisu, nego samo iz jedne; koji lazovi...

Treba zabraniti mamografiju. Umjesto toga pregled grudi trebaju vršiti svećenici. Uostalom, ionako je sve božja volja.

Glas Koncila kompetetan je za medicinu i onkolgiju kao magarac za atomsku fiziku. Uz dužno izvinjenje magi, kao korisnoj domaćoj životinjici. Neka Miklenić polemizira sa argumentima sa onkolozima, a ne sa vjernicima. I molim Vas, odakle on zna što je mišljenje Boga! Bijednik,kao i njegov list!