S dolaskom hladnijih dana i početkom sezone grijanja u mnogim se domovima ponovno pojavljuje dobro poznat problem – zamagljeni prozori, kapljice vode na staklima, tamne mrlje u kutovima prostorija i neugodan miris vlage koji se teško uklanja. Iako se na prvi pogled može činiti da je riječ o neizbježnoj posljedici jeseni i zime, stručnjaci upozoravaju da određene svakodnevne navike mogu znatno pogoršati situaciju. Problem nastaje kada topao i vlažan zrak u prostoriji dođe u dodir s hladnim površinama, poput prozora i vanjskih zidova. Tada dolazi do kondenzacije, odnosno pretvaranja vodene pare u kapljice vode, prenosi Klix.
Ako se vlaga zadržava dulje vrijeme, stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj plijesni, koja ne narušava samo izgled zidova nego može negativno utjecati i na kvalitetu zraka u domu. Dobra je vijest da se rizik od kondenzacije često može smanjiti jednostavnim promjenama svakodnevnih navika. Donosimo pet čestih pogrešaka koje mogu pridonijeti pojavi vlage i plijesni tijekom sezone grijanja.
1. Sušenje rublja izravno na radijatoru: Kada temperature padnu, a sušenje rublja na balkonu ili u dvorištu više nije praktično, mnogi posežu za najjednostavnijim rješenjem – mokru odjeću stavljaju izravno na radijator. Iako se na taj način rublje može brže osušiti, vlaga iz tkanine završava u zraku prostorije. Što je više mokrog rublja, to se više vodene pare oslobađa, a ona se može kondenzirati na hladnim površinama, osobito prozorima i vanjskim zidovima.
Osim toga, prekrivanje radijatora odjećom može smanjiti učinkovitost grijanja jer ometa prijenos topline u prostoriju. Ako nemate sušilicu rublja ili mogućnost sušenja na otvorenom, bolje je koristiti stalak za sušenje u prostoriji koju možete redovito provjetravati. Po mogućnosti, vrata te prostorije držite zatvorenima kako se vlaga ne bi širila ostatkom stana, a prozor povremeno otvorite radi izmjene zraka. Odvlaživač zraka također može biti koristan, osobito u manjim stanovima u kojima se rublje često suši tijekom zime.
2. Prozori su satima otvoreni na kip: Provjetravanje je jedan od najvažnijih načina sprječavanja nakupljanja vlage, no nije svejedno kako to radite. Mnogi tijekom zime ostavljaju prozor satima lagano otvoren, odnosno na kip, vjerujući da će tako osigurati stalni dotok svježeg zraka. Međutim, takav način provjetravanja može nepotrebno hladiti prostor oko prozora i povećati gubitak topline, a pritom ne mora osigurati dovoljno brzu izmjenu zraka.
U mnogim je situacijama učinkovitije nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozore na pet do deset minuta. Tako se vlažan zrak može brže zamijeniti svježim, a prostorija se nakon zatvaranja prozora lakše ponovno zagrijava nego kada su prozori dugo odškrinuti. Posebno je korisno provjetravati nakon kuhanja, tuširanja i sušenja rublja, kada se u zraku može nakupiti veća količina vlage. Ako je moguće, kratko otvorite prozore na suprotnim stranama stana kako biste stvorili propuh i ubrzali izmjenu zraka.
Je li vaš među njima? Ovo je 8 najodanijih pasmina pasa, vlasnika će pratiti kamo god krene
3. Namještaj je potpuno priljubljen uz vanjske zidove: Veliki ormari, komode i kreveti često se postavljaju tik uz zid kako bi se maksimalno iskoristio prostor. Ipak, ako se nalaze uz hladne vanjske zidove, takav raspored može pogodovati nastanku vlage i plijesni. Naime, kada je namještaj potpuno priljubljen uz zid, zrak iza njega slabije cirkulira. Površina zida tada može ostati hladnija, a u kombinaciji s povišenom vlagom povećava se mogućnost kondenzacije.
Upravo se zato plijesan nerijetko pojavljuje iza velikih ormara ili kreveta, gdje može ostati neprimijećena sve dok se ne proširi. Jednostavno rješenje jest odmaknuti namještaj nekoliko centimetara od vanjskog zida kako bi zrak mogao bolje cirkulirati. Posebnu pozornost obratite na kutove prostorija i mjesta na kojima ste već primijetili kondenzaciju ili tamne mrlje.
4. Kuhanje i tuširanje bez odgovarajuće ventilacije: Kuhinja i kupaonica među najvećim su izvorima vlage u svakom domu. Tijekom kuhanja, osobito kada voda dugo vrije bez poklopca, velika količina vodene pare odlazi u zrak. Slično se događa i tijekom tuširanja toplom vodom, kada se para brzo širi prostorijom i može kondenzirati na hladnijim površinama. Zato je važno tijekom kuhanja koristiti kuhinjsku napu koja odvodi zrak prema van, ako je imate, te po mogućnosti kuhati s poklopcima na posudama. Nape koje samo filtriraju i vraćaju zrak u prostoriju ne uklanjaju vlagu na isti način kao one s odvodom prema van.
Nakon tuširanja uključite kupaonski ventilator ili otvorite prozor kako bi višak vlage mogao izaći. Vrata kupaonice pritom je korisno držati zatvorenima kako se vlažan zrak ne bi širio u ostale prostorije. Također, nakon tuširanja možete ukloniti višak vode sa staklenih stijena i pločica, čime ćete smanjiti količinu vlage koja naknadno isparava u prostor.
5. Potpuno isključivanje grijanja u prostorijama koje ne koristite: U želji da smanje račune za grijanje, mnogi tijekom zime potpuno isključuju radijatore u sobama koje rijetko koriste. Iako se to može činiti kao logičan način uštede, u određenim okolnostima može pridonijeti pojavi kondenzacije. Naime, kada se prostorija ne grije, njezini zidovi i ostale površine postaju hladniji.
Ako u takvu prostoriju ulazi topao i vlažan zrak iz ostatka stana, vlaga se može kondenzirati na hladnim površinama. Zato je u prostorijama sklonima kondenzaciji često korisnije održavati umjerenu, stabilnu temperaturu nego dopustiti da se potpuno ohlade. Naravno, optimalan način grijanja ovisi o izolaciji objekta, sustavu grijanja i vanjskim temperaturama, pa nije nužno sve prostorije grijati jednako. Važno je pronaći ravnotežu između energetske učinkovitosti, ugodne temperature i sprječavanja prekomjerne vlage.
Kolika bi trebala biti vlažnost zraka u domu?
Osim pravilnog grijanja i provjetravanja, korisno je pratiti i relativnu vlažnost zraka u prostorijama. Za to vam nije potreban skup uređaj. Dovoljan je jednostavan higrometar, odnosno mjerač vlažnosti zraka. U mnogim se domovima preporučuje održavati relativnu vlažnost približno između 30 i 50 posto, a svakako izbjegavati dugotrajno zadržavanje izrazito visoke vlažnosti. Ako primijetite da su prozori često mokri, da se na zidovima pojavljuju tamne mrlje ili da se osjeća ustajao miris, vrijedi provjeriti vlažnost zraka i potražiti uzrok problema.
Pritom treba imati na umu da plijesan ne nastaje uvijek samo zbog loših navika. Ponekad su uzrok nedovoljna toplinska izolacija, toplinski mostovi, propuštanje vode ili drugi građevinski problemi koje nije moguće riješiti samo provjetravanjem. Ako se plijesan stalno vraća unatoč redovitom provjetravanju i kontroli vlage, potrebno je utvrditi i ukloniti njezin stvarni uzrok.
Otvori KEKS Pay
