Konstantan svrbež kože, neprospavane noći, neugodno crvenilo i rane, poremećaji ponašanja zbog kroničnog umora i komentara okoline. Zvuči frustrirajuće? Upravo tako izgleda svakodnevica oboljelih od atopijskog dermatitisa s kojim se svakodnevno, prema procjenama, bori čak 2% ukupne populacije.
Ova česta i podcijenjena bolest javlja se od najranije životne dobi te su zahvaćene sve dobne skupine djeca , adolescenti i odrasli. Simptomi koji su navedeni ne utječu samo na živote oboljelih već uvelike narušavaju kvalitetu života čitave obitelji.
U suradnji s eminentnim stručnjacima iz područja dermatovenerologije, povodom Svjetskog dana atopijskog dermatitisa koji se obilježava 14. rujna donosimo najbolje savjete za lakši život s ovom bolešću.
Učestalost i uzroci
Većina nas je čula za atopijski dermatitis ili poznajemo nekoga tko se suočio s ovom bolešću pa ne iznenađuje podatak koji je istaknula prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr.med. iz Klinike za dječje bolesti Zagreb da u visokorazvijenim zemljama svijeta od nje boluje gotovo 20% djece predškolske dobi. Srećom, dodaje, većina djece odrastanjem preraste simptome atopijskog dermatitisa pa je učestalost kod odraslih samo 5 do 10%.
Koža sklona atopiji je prirodno suha i ima narušenu zaštitnu funkciju, što znači da u nju lakše mogu prodrijeti alergeni i uzrokovati upalu. To pak rezultira intenzivnim svrbežom koji narušava san i kvalitetu života. Iako ne znamo točan uzrok nastanka ove bolesti, poznato je da se javlja u osoba koje imaju genetske predispozicije, odnosno nasljednu sklonost alergijskim stanjima poput astme i alergijskog rinitisa. Drugi faktori koji utječu na pogoršanje stanja svakako su okolišni čimbenici poput atmosferskog zagađenja i temperaturnih promjena koje pogoduje intenziviranju simptoma bolesti, kao i stres.
Simptomi i dijagnostika
Atopijski dermatitis obilježava vrlo suha koža koja djeluje zategnuto i svrbi, a najčešće se pojavljuje na licu male djece, uz prhutanje i hrapave crvene mrlje. Kod novorođenčadi se uobičajeno javlja na obrazima i bradi, a s vremenom se širi na vrat i kožne nabore oko laktova i zapešća te iza koljena.
Kako nam pojašnjava prim.dr.sc. Pustišek, prvi simptomi najčešće se pojavljuju između 3. i 6. mjeseca života, no mogu početi i od prvog dana, pa čak i u starijoj dobi. U najmanjih je bolest obilježena vlažnim lezijama, dodaje doktorica, dok je kasnije koža više suha i zadebljana uslijed dugotrajnog svrbeža. No doktorica ističe i pozitivan trend da čak 80% atopijskih dermatitisa djeca prerastu do osme godine, dok se samo oko 5% nastavlja i u odrasloj dobi.
Četvrtina odraslih koji boluju od atopijskog dermatitisa su ga prvi put dobili tek u odrasloj dobi pa je tada veći naglasak na okolišnim čimbenicima kao uzroku nastajanja, a bolest se manifestira kroz jaču zahvaćenost lica i vrata te šaka i stopala, objašnjava Igor Kuric, dr.med., spec. dermatologije i venerologije iz KBC-a Osijek. Kao dominantan simptom izdvaja svrbež koji je u odrasloj dobi vrlo visok i maksimalno remeti san te tako predstavlja najveći problem za odrasle pacijente.
Kada govorimo o dijagnostici, na atopijski dermatitis upućuje suha koža, crvenilo koje zovemo ekcem i intenzivni svrbež, no uočite li bilo koji od ovih simptoma kod sebe ili djeteta, obavezno posjetite pedijatra, liječnika obiteljske medicine ili dermatologa kako bi pregledali rane i odbacili druge moguće uzroke.
Kvaliteta života i liječenje
Simptom atopijskog dermatitisa koji najviše narušava kvalitetu života svakako je svrbež koji je prisutan danonoćno pa remeti san oboljelih, uzrokujući razne poremećaje ponašanja, manjak koncentracije i kronični umor, pojašnjava prim.dr.sc. Pustišek. Dodaje kako adolescenti ističu da ih posebno pogađaju komentari okoline jer im se stalno sugerira što trebaju napraviti i nameću osude da ne čine dovoljno za svoje izliječenje, a sve zbog neznanja da ova bolest ima svoj recidivirajući tijek i kontinuirano se vraća, ma što pacijenti činili.
Upravo zato je važno podizati svijest javnosti o značaju i teretu ove bolesti koja je izrazito kompleksna. Uz brojne komplikacije i komorbiditete, ističe prim.dr.sc. Pustišek, djeca često odrastaju uz poremećaje vezivanja jer se teško odvajaju od roditelja u strahu da će se dermatitis pogoršati, zbog čega razvijaju socijalnu anksioznost i depresiju koja ponekad dovodi čak i do suicida. Sve to potvrđuje koliko je teško živjeti opterećen s ovako teškom bolesti, ne samo u razdoblju adolescencije i odrastanja, nego i u odrasloj dobi.
No iako potpuno izliječenje od atopijskog dermatitisa nije moguće, dobra vijest je da se s odgovarajućom terapijom i redovitom svakodnevnom njegom, bolest može učinkovito kontrolirati.
Vremenske prilike i doba godine jesu jedan od faktora
Mnoge kožne bolesti tijekom ljeta uglavnom se umire. Da je tako i u slučaju atopijskog dermatitisa, istaknuo je dr. Kuric.
„Uglavnom je tako – simptomi atopijskog dermatitisa mogu ovisiti i o vremenu. Ono što pogoduje smirivanju atopijskog dermatitisa su visoke temperature, odnosno toplina koja omogućuje da zrak bude malo vlažniji, pri čemu voda malo lakše isparava u okolinu. Ta vlažnost bolje hidratizira površinu kože, pri čemu je koža automatski manje suha. Vjetrovitiji dani isto tako mogu pogodovati oboljelima od atopijskog dermatitisa, budući da se tada koža lakše hladi.“, zaključio je dr. Kuric.
Iako svakodnevno nanošenje masnih pripravaka nekoliko puta dnevno može biti iscrpljujuće i oduzimati puno vremena uz sve ostale obaveze, dr. Kuric ističe da se radi o osnovnoj terapiji i kada se njega dobro savlada te postane rutina, bolesnici mogu početi polako riješavati svoju bolest.
Svjetlija budućnost uz nove terapije
Uz tradicionalne sustave terapije koji se i danas koriste zbog svoje učinkovitosti, stručnjaci dermatovenerolozi ističu nove lijekove i terapijske mogućnosti koji su vrlo obećavajući i daju nadu u svjetliju budućnost.
Kako prim.dr.sc. Pustišek objašnjava, za sve pacijente postoji stupnjevanje: od pravilne njege kože, preko dobre edukacije do izbjegavanja svega onoga u okolini što dovodi do pogoršanja. Tek kada se simptomi pojačaju, slijedi protuupalna terapija koja može biti lokalna kortikosteroidna terapija ili lokalna terapija imunomodulatorima. Većini pacijenata će to biti dovoljno učinkovito no, dodaje doktorica, ukoliko vide da je prevelika potrošnja protuupalne terapije, a utjecaj bolesti na kvalitetu života značajan, primorani su prijeći na jači oblik i tada se primjenjuje fototerapija, sustavna imunosupresivna terapija i današnji novi oblici terapije.
Nove sustavne terapije, doznajemo od dr. Kurica, pacijentima prvenstveno donose nadu da im može biti bolje i da mogu konačno ublažiti frustrirajuće simptome s kojima svakodnevno žive. Upravo iskustva stručnjaka potvrđuju da nove terapije uistinu mijenjaju živote pacijenata. Uz kontinuirani napredak terapijskih opcija, ključ kvalitetnijeg života pacijenata leži u edukaciji oboljelih i šire javnosti o ovoj, dosad često podcijenjenoj, bolesti.
Kako izgleda svakodnevica oboljelih i što im sve može olakšati život pitanja su kojima se posvećujemo povodom obilježavanja Svjetskog dana atopijskog dermatitisa, a kako bi te važne teme bile aktualne i dostupne tijekom čitave godine, pobrinut će se Udruga pacijenata na čijem se pokretanju aktivno radi, potvrdio nam je dr. Kuric. Upravo su takve udruge, kao i dostupni edukacijski programi, ključni za dolazak do provjerenih i medicinski točnih informacija, kao i za dobivanje podrške koja je oboljelima često upravo ono najpotrebnije.
Više o iskustvima i savjetima stručnjaka možete doznati u razgovoru s prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr.med. i Igor Kuric, dr.med. kroz video koji donosimo u nastavku.
HR-IMM-220002, rujan 2022
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom AbbVie.
