Kašalj je peti po redu najčešći simptom zbog kojeg odlazimo liječniku.
To je nagli izdisaj kojim tijelo pokušava izbaciti štetne izlučevine, sekret, iritanse, strane čestice i mikrobe iz pluća – objašnjava dr. Zorislav Deverny, liječnik opće medicine.
Akutni se kašalj javlja zbog virusnih ili bakterijskih infekcija, alergija, plućne embolije, zatajenja srca (što je vrlo rijedak slučaj)...
Do kroničnog kašlja dolazi najčešće kad je riječ o kroničnom bronhitisu u, primjerice, pušača, kad je riječ o astmi, postnazalnom iscjetku čiji je uzročnik uglavnom alergija i slično.
No, kašalj može biti i samo refleks na npr. neugodan miris. Udaljavanjem iz okoline u kojoj se nalazi nešto što nas iritira, kašalj prestaje.
– Kašalj može biti suhi (npr. virusna infekcija) i vlažni (npr. bakterijska infekcija), odnosno neproduktivni bez iscjetka ili produktivni s iscjetkom.
Prema tim karakteristikama i boji iscjetka liječnici mogu utvrditi o kojoj je tegobi riječ.
Tako se virusna infekcija liječi kod kuće, a suhi kašalj tretira se sirupima antitusicima koji ublažavaju refleks kašlja.
Bakterijska infekcija liječi se antibioticima, a produktivni kašalj ekspektoransima koji pomažu u iskašljavanju – zaključuje liječnik.
>>Virusom prehlade prije ćete se zaraziti ako se držite za ruke, nego ako se ljubite
>>'Moj sin kašlje već mjesec dana. Sirupi za kašalj nisu pomogli'
