Pojava COVID-a 19 snažno je utjecala na porast broja umrlih i izazvala je poremećaje zdravstvenih sustava diljem svijeta, a prema dostupnim podacima, ti su poremećaji posebno utjecali na osobe oboljele od kroničnih bolesti. Nakon što je u Hrvatskoj u 2019. godini zabilježen ukupni pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog COVID-a 19, u 2020. godini dogodio se dramatičan porast i umrlo je 5.229 osoba više. U 2021. broj umrlih se dodatno povećao za 5.689 osoba. U godinama prije COVID-19 pandemije glavni uzrok pada opće stope smrtnosti bio je manji broj umrlih u skupinama bolesti kardiovaskularnog sustava i malignih bolesti koje su dugi niz godina glavni uzroci smrti u Hrvatskoj.
Gledajući pojedinačne uzroke, u Hrvatskoj se najčešće umire od akutnog infarkta srca pa zatim moždanog udara. Dobra vijest je da i cijela skupina malignih bolesti, također, bilježi pad smrtnosti zadnjih godina. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz skupine bolesti kardiovaskularnog sustava i malignih bolesti.
DIJABETES SNAŽNO NEGATIVNO DOPRINOSI OPĆOJ STOPI MORTALITETA U HRVATSKOJ
Međutim, uz navedene pozitivne trendove u godinama prije COVID-19 pandemije imali smo i značajno povećanje broja umrlih od dijabetesa. Tako je u 2019. dijabetes prvi puta dosegao treće mjesto na ljestvici vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj s 1.162 više umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu. Ne tako davno, još 2015. godine, dijabetes je bio na sedmom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti.
Nažalost, u 2020. godini situacija se dodatno pogoršala i službeni broj umrlih povećan je za 680 pa time dijabetes sve stabilnije zadržava treće mjesto i približava se moždanom udaru kao drugom uzroku smrti sa malom razlikom od 253 umrle osobe. Od ukupno umrlih dijabetes čini 8,2 posto, odnosno svaka 12-a umrla osoba u Hrvatskoj bolovala je od dijabetesa prema službenoj statistici.
Znamo da su kardiovaskularne bolesti, a time i infarkt srca i moždani udar, vodeći uzrok smrti i kod osoba oboljelih od dijabetesa te da su odgovorne za gotovo 80 posto njihovih uzroka smrti. Kod podataka o smrtnosti, problem predstavlja činjenica, potvrđena u mnogim studijama, da se dijabetes često ne nalazi na potvrdi o smrti, niti kao osnovni niti doprinoseći uzrok smrti. Posljedično, evidentno je da službene statistike podcjenjuju učinak dijabetesa na smrtnost stanovništva, što pak znači da je značajan dio umrlih osoba s dijabetesom prikazivan u skupini bolesti kardiovaskularnog sustava.
COVID -19 PANDEMIJA DODATNO JE POVEĆALA SMRTNOST OBOLJELIH OD DIJABETESA
Tijekom COVID-19 pandemije utvrđeno je da osobe s kroničnim bolestima, gdje se svrstava i dijabetes, pripadaju rizičnoj skupini pa su time i posljedice po njihovo zdravlje bile puno ozbiljnije u odnosu na ostalu populaciju. Dokazano je da su osobe s dijabetesom bili zastupljenije u skupini zaraženih bolesnika s ozbiljnim simptomima, odnosno da imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti. Uz to, zastupljeniji su u skupini umrlih od posljedica infekcije zbog toga jer su 1,5 do 3 puta više umirali u slučaju zaraze bolešću COVID-19 od osoba koje ne boluju od dijabetesa. Konkretni podaci za Hrvatsku govore da je dijabetes znatno češće bio prisutan u osoba koje su imale teži oblik bolesti i potrebu za mehaničkom ventilacijom (24,6 posto naspram 10,6 posto) u odnosu na osobe s lakšim oblikom bolesti, kao i u onih koji su preminuli od posljedica infekcije u odnosu na one koji nisu (25,5 posto naspram 10,2 posto). Analize ukazuju i na visok broj osoba s dijabetesom koje su preminule od/s COVID-19: njih 2.628 u prošloj godini, što znači da je uzrok smrti svake šeste preminule osobe s dijabetesom u 2021. godini bio povezan s COVID-19.
DIJABETES JE PREMA REALNOM BROJU UMRLIH PRVI UZROK SMRTI U HRVATSKOJ
U 2021. godini ukupno je preminulo 15.613 osoba s dijabetesom koje su obuhvaćene i analizirane u CroDiab registru što čini skoro 5 posto registriranih osoba s dijabetesom, odnosno možemo reći da je u 2021. umrla svaka 21-a osoba s dijabetesom iz CroDiab registra.
Unatoč tome što danas imamo puno bolji uvid u podatke o smrtnosti osoba s dijabetesom moguće je da će i dalje u službenim statistikama značajan broj njihovih smrti biti pripisano kardiovaskularnim uzrocima smrti, ali i smrti od COVID-19. Međutim, čak i uz značajan porast broja umrlih i vrlo visoki broj umrlih osoba s COVID-19 kao uzrokom smrti, a bilo ih je preko 8.600 u 2021. godini, stvarni broj umrlih osoba s dijabetesom je puno veći. Stoga je realno zaključiti da je dijabetes prvi uzrok smrti u 2021. godini, a možda je to bio i koju godinu prije. Uzimajući u obzir ukupni broj preminulih osoba s dijabetesom iz CroDiab registra svaka četvrta umrla osoba u 2021. godini u Hrvatskoj bolovala je od dijabetesa.
PO SMRTNOSTI OD DIJABETESA SMO NAJGORI U EUROPI
Koliko su podaci alarmantni govori i činjenica da od 2019. godine Hrvatska nosi poraznu titulu zemlje s najvećom smrtnošću od dijabetesa u Europi. Prema podacima Eurostata već 2017. godine stopa smrtnosti od dijabetesa (broj umrlih na 100.000 stanovnika) svrstavala je Hrvatsku na drugo mjesto iza Cipra, ali je zbog naglog porasta umrlih zadnjih godina Hrvatska preuzela vodeću poziciju. Iza nas su sada Cipar, Malta, Češka i Mađarska, zemlje u kojima je također dijabetes prepoznat kao javnozdravstveni problem.
Dijabetes doprinosi ukupnoj smrtnosti diljem svijeta, iako se njegov utjecaj razlikuje od regije do regije. U Europi od dijabetesa boluje 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a više od milijun osoba godišnje umre od posljedica te bolesti. Otprilike jedna trećina svih smrti uzrokovanih dijabetesom javlja se kod ljudi u radnoj dobi, dakle u mlađih od 60 godina.
BROJ OBOLJELIH PORASTAO JE U PANDEMIJI
Broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća pa je dijabetes poprimio razmjere globalne epidemije. Više je razloga za ovu pojavu, a najznačajniji su promjena načina života obilježenog većim unosom visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.
Ukupan broj osoba s dijabetesom, prema CroDiab registru u 2021. godini, iznosio je 327.785 odraslih osoba čime je broj oboljelih dosegao oko 10 posto odrasle populacije. To je značajan skok, posebice zbog zabilježenog pada registriranih osoba u 2020. godini za oko 3.400 u odnosu na 2019. godinu. Možemo pretpostaviti da je to bilo posljedica manjeg broja novootkrivenih osoba zbog uvjeta uzrokovanih COVID-19 pandemijom kao i povećanim brojem umrlih. Međutim, očito je kako je pandemija doprinijela i porastu broja novootkrivenih osoba u 2021. godini. Tako je zabilježeno ukupno 45.532 novootkrivenih osoba što govori da je u Hrvatskoj 1,4 posto prethodno zdravih odraslih osoba razvilo dijabetes. Po broju oboljelih, odnosno broju osoba s dijabetesom na ukupan broj stanovnika, prednjače Vukovarsko - srijemska, Krapinsko - zagorska i Karlovačka županija.
Gledajući situaciju u nas treba zaključiti da je dijabetes postao gorući nacionalni problem. Na žalost, sada znamo da su razmjeri problema puno veći od onoga što se ranije mislilo pa to zahtjeva hitno osmišljavanje strategija i stvarnu implementaciju njenih taktika i aktivnosti s ciljem učinkovitog i pravovremenog liječenja bolesti. Pri tome je nužno uključivanje i suradljivost svih relevantnih dionika – zdravstvene administracije, liječnika, oboljelih i ostalih.
Sadržaj nastao u suradnji s Abbottom
© 2022 Abbott. ADC-61458 v 1.0 08/22
