Varaždin je do 1776. godine bio glavni grad Hrvatske. Tu je važnu ulogu te godine preuzeo Zagreb, i to nakon tragedije koja je zahvatila tadašnju prijestolnicu Kraljevine Hrvatske. Katastrofa koja će zauvijek promijeniti sudbinu Varaždina dogodila se 25. travnja 1776. godine. Veliki požar koji je izbio tog dana uništio je veći dio grada, a posljedice su bile dalekosežne, uključujući i premještanje političkog središta Hrvatske u Zagreb.
Prema povijesnim zapisima, požar je započeo na gradskom majuru kada je 14-godišnji kmet Jakob Verček iz Sračinca, unatoč zabrani pušenja, zapalio lulu kako bi ublažio zubobolju. Naime, tada se vjerovao kako duhan ima ljekovita svojstva. U potrazi za posudom za vodu, naišao je na kantu s napojem za svinje. Kada je prema njemu potrčala krmača misleći da joj nosi hranu, Jakob se uplašio, posrnuo i pao sa zapaljenom lulom u gomilu slame, što je izazvalo požar. Zbog jakog vjetra i suhog vremena, vatra se brzo proširila prema središtu grada i sjevernom predgrađu, a situaciju je dodatno pogoršala eksplozija baruta koji je bio uskladišten kod lokalnog trgovca.
Požar je trajao četiri dana, sve do 28. travnja, a uništio je 385 od ukupno 501 kuće, koliko ih je tada bilo u gradu. Unutar gradskih zidina izgorjelo je 70 domova, dok je 11 kuća djelomično oštećeno. U sjevernom predgrađu potpuno je uništeno 111 kuća, a u južnom njih 135. Vatra je zahvatila i plemićke građevine, crkve te kule na gradskim bedemima. Veliki dio stanovništva napustio je grad nakon požara.
Marija Terezija, carica Austro-Ugarske, u čijem sastavu se tada nalazila i Hrvatska, pružila je gradu pomoć, odobrivši porezne olakšice na tri godine i zajam od 20.000 forinti. Unatoč tim naporima, Varaždin je izgubio status glavnog grada, a političko središte preseljeno je u Zagreb. Obnova grada započela je ubrzo nakon požara, a današnji izgled središta Varaždina rezultat je te obnove. Legenda kaže i kako je nesretni kmet Jakob, čija lula je zapalila grad, na kraju kažnjen zbog ove tragedije. Dobio je 12 udaraca na središnjem gradskom trgu, a jednako toliko i u svom selu Sračincu.
Inače, prije Zagreba i Varaždina još su neki hrvatski gradovi kroz povijest imali ulogu glavnog grada Hrvatske, poput Nina u ranim fazama hrvatske državnosti. Bio je crkveno i političko središte te sjedište biskupije. Ninski biskupi su igrali važnu ulogu u kristijanizaciji Hrvatske, a sam grad bio je dom prvim hrvatskim vladarima.
Iako nikada formalno nije proglašen glavnim gradom, u ranom srednjem vijeku, Knin je također bio jedno od ključnih političkih središta. U 11. stoljeću nosio je titulu 'prijestolnice hrvatskih kraljeva', prvenstveno za vladavine kralja Zvonimira. Knin je bio strateški i simbolički važan grad, često spominjan kao središte kraljevske moći.
GALERIJA Top lista moći: Ovo je popis horoskopskih znakova od najjačeg do najslabijeg – pogodite tko je na dnu!
