Prije nešto više od dva stoljeća, u najzapadnijoj točki Hrvatske, upoznali su se Gissela i austrijski grof Metternich. Pogledi su im se sreli na savudrijskom balu, i već u tom trenutku osjetili su – život žele provesti nerazdvojno. Metternich je zato izgradio svjetionik kao njihovu buduću ljubavnu oazu, ali takve su bile ondašnje ljubavi, filmske i žalosne. Tako priči već ovdje sluti težak kraj. Gissela se za vrijeme završnih radova razboljela i preminula. Nije nikada ugledala raskoš, niti svjetla, današnjeg Svjetionika ljubavi, tako nazvanog njima u čast. Oni koji su ga posjetili kažu da unutra još odzvanjaju Metternichovi dozivi u potrazi za neostvarenom ljubavi svog života.
Jedna je zemlja beskonačnog plavetnila i filmskih priča kao iz gornjeg pasusa, a druga je zemlja beskonačnog zelenila i majka vina. Već stotinama godina počivaju na istoj udaljenosti, a jednu od druge dijeli 350 kilometara po zračnoj liniji. Prilično su različite i na prvi pogled ne dijele gotovo ništa zajedničko. One su Istra i Baranja, a u tandemu nude iskustva kojima se svi iznova vraćaju.
Srcolik poluotok dobrih priča, hrane i vina
Savudrija je samo jedno od mnogih istarskih mjestašca koja kriju bajkovite priče i legende. Istraživanje Istre nije samo obilazak znamenitosti i finih restorana, niti pak uživanje u pogledu na bistro Jadransko more. Istra je srcoliki poluotok koji se proživljava kroz priče, a domaćini koji te priče slušaju od djetinjstva, vratit će vas u trenutke koji su se zbili pred mnogo godina.
Osim dobrih priča, Istra nudi i pregršt dobre hrane. Tamo se spajaju kontinentalna i mediteranska kuhinja pa se na meniju podjednako nude mesna jela poput umaka od divljači, gulaša i kobasica, ali i nešto lakša mediteranska, poput rakova, tjestenine s tartufima ili pak omleta sa svježe ubranim šparogama. Zbog građanske, pučke kuhinje Istra je postala glavno Hrvatsko odredište za goste kojima je gastronomija glavni uvjet odmora, a tako su se krenulo razvijati i luksuzno ugostiteljstvo koje se nalazi na svjetskoj razini. Zašto je tome tako te još mnogo više pogledajte u videu:
Obrok u Istri tradicionalno se započinje rakijom od rute, biljke sa žutim cvjetovima čije su latice karakteristično uvijene na rubovima. U ponudi je i biska koja se priprema od imele, komovice i tri vrste trava, a ako netko voli igrati na sigurno, medica spašava stvar. Naravno, osim domaćih rakija i istarska vina već su stoljećima povod za druženje, a tako je ostalo i do danas.
Majka vina, dobrih ljudi i najcrvenijih jela
Naziv ravnice između Drave i Dunava dolazi od mađarskih riječi bor – vino i anya – majka. Baranja ovo ne nosi samo kao ime, već opravdava svoj status. Vinski podrumi tog kraja zovu se gatori. Ukopani su ispod zemlje i obzidani ciglom, a tamo stoje već duže od stoljeća. Nalaze se u surducima, kroz brda usječenim putevima, a uvijek su temperature koja je pogodna za čuvanje najboljih vina, obično crvenih sorta. Kako izgledaju možete vidjeti i na videu:
Baranjske kuće karakteriziraju trijemovi popunjeni ljutim papričicama. Nanizane jedna na drugu, ukras su svakog domaćinstva i začin mnogim tradicionalnim jelima. Grah gulaš i čobanac nezamislivi su bez tipične crvene boje, a otud i priča koja kaže da uprljate li se pravim baranjskim čobancem, komad odjeće koji je nastradao, možete baciti jer oprati ga nećete uspjeti. Domaći kažu da vrijedi riskirati, ali mnogobrojna jela od koprive i šaran na rašljama mogu biti sigurnija, a jednako ukusna opcija.
Turizam ovih krajeva, prije svega, čine ljudi. Uporni, radišni i oni koji ne odustaju. Seljaci su to koji svoju zemlju poznaju pod prstima – znaju ju po žuljevima što na dlanovima ostavlja motika i po porezotinama koje iza sebe ostavlja mreža puna svježe ribe, ali njima to nije mrsko. Znaju da život na selu traži žrtvu, a oni ju stoički podnose. I žele plodove podijeliti sa svojim gostima – žele im pokazati bogatstva svojeg kraja, pripremiti hranu koju su ih bake naučile spremati i ponuditi im vina čija tradicija seže do rimskog doba.
„Doživi domaće, istraži ruralnu Hrvatsku“ kampanja je u kojoj naša filmska i kazališna glumica, Doris Pinčić, predstavlja ruralne krajeve Hrvatske. Kako smo tek zagrebali po površini, dodatne zanimljivosti o Lijepoj našoj možete saznati na službenim stranicama, a svoje predstavljanje uskoro će doživjeti i Istra. Cilj kampanje je približavanje ponude hrvatskih ruralnih destinacija upravo domaćoj publici. Kampanju provodi Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
