Sabrina Pare, influencerica koja promiče održivost, odlučila je "stati na kraj" masovnom konzumerizmu koji se širi društvenim mrežama. "Ovo je vaš dnevni podsjetnik da većina sadržaja koji vidite na internetu nije način na koji većina ljudi živi. U redu je biti zadovoljan svojim jednostavnim životom", započela je svoj video Pare, dok posprema krevet, a koju na TikToku prati 250.000 ljudi, piše The Guardian.
"Nije normalno masovno nabavljati odjeću, ići svaki dan u Target i imati novu odjevnu kombinaciju svaki dan. Također, ne mislim da bi to trebalo biti nešto čemu se treba težiti", kaže Pare. Njezin video samo je jedan u nizu koji se u zadnje vrijeme pojavljuju na internetu kao odgovor na konzumerizam.
@sabrina_pare I’m here for this trend because this is what my accounts alllll about ✨ sadly this is ~normal~ living, but in the age of social media and constant overconsumption its an important reminder 💕 #underconsumption #underconsumptioncore #deinfluencing #sustainability #sustainableliving #deinfluence #minimalist #deinfluencer ♬ original sound - speedz!
Ljudi žele koristiti i cijeniti ono što već imaju ili ono što pronađu u online grupama za prodaju, umjesto da se hvale odjećom koju kupuju na Amazonu ili najnovijim Dyson sušilom za kosu. Sve je to dio trenda koji nastoji potaknuti ljude da preispitaju koliko troše, a radi se o "underconsumption core" (osnova smanjene potrošnje).
Pokret se bavi zauzimanjem stava svjesnosti i drži se parole "manje je više" u vrijeme kada je prekomjerna potrošnja raširena, a TikTok pun sadržaja koji potiče korisnike da kupuju stvari koje im ne trebaju. Videozapisi novog trenda prikazuju artikle koji "možda nisu najnoviji, ali još uvijek djeluju", objasnila je Pare. Tako influenceri pokazuju predmete koje su preradili, načine na koje smanjuju otpad i second hand stvari koje su nabavili, a sve u cilju produljenja životnog vaših artikala, smanjenju broja artikala koje posjeduju i vođenju računa o kupnjama.
Pare je često objavljivala o smanjenoj potrošnji, a rekla je da je od sredine srpnja počela primjećivati da se videozapisi s tom tematikom pojavljuje na TikToku. Pokret deinfluencinga započeo je prošle godine i potaknuo potrošače da ništa ne kupuju. Iako se ne radi o glamuroznom sadržaju, videozapisi koji je Pare objavila prikupili su gotovo 15 milijuna lajkova. "Ljudi žele smanjiti količinu odjeće koju su kupili i usredotočiti se na održive i promišljene navike kupnje", kaže specijalistica za trendove, Agus Panzoni.
GALERIJA: Masna mrlja ne ide dolje s odjeće? Isprobajte ove trikove!
Dodaje da smanjenju potrošnju pokreće nekoliko čimbenika, uključujući svijest o okolišu. Shanu Walpita, stručnjakinja za trendove koja predaje na odjelu za komunikacije na londonskom Modnom koledžu, smatra da defluencing, defashioning i druge de/core modne riječi već neko vrijeme upućuju na ovu promjenu u načinu razmišljanja potrošača. "Potrošači slave minimalizam kao oblik aktivizma", kaže ona.
Objasnila je da se u novom trendu "ne može poreći da aktualna financijska i ekonomska ograničenja igraju ulogu u njegovu napretku". Smanjenja potrošnja ustvari nije ništa novo jer su, kako ističe Pare, "pojedinci s nižim primanjima godinama radili mnoge stvari koje su prikazane u ovim videima". Umjesto glamuriziranja određenog načina života, ona vjeruje da srž smanjenje potrošnje normalizira način na koji mnogi ljudi već žive. "Mislim na svoje bake i djedove useljenike koji ne bacaju ni mrvicu hrane. Bili bi jako sretni da vide ovaj trend", kaže influencerica.
"Bilo bi problematično ne priznati glamurizaciju siromaštva i klasne hijerarhije. Ironija je u tome što postoji element privilegije u odabiru da se aktivno uključimo u smanjenu potrošnju i pretvorimo je u oblik viralnog, djeljivog sadržaja"; istaknula ja Walpita. Objasnila je da ovaj pogled zanemaruje zajednice, poput onih u globalnom jugu, gdje su ove prakse uobičajene te nisu nužno povezane sa siromaštvom ili klasom, već su kulturne nužnosti i znakovi brige.
S druge strane, Panzoni vjeruje da postoje neke pozitivne implikacije u novom trendu koji promiče promiče posjedovanje manje stvari jer u eri Temua i Sheina, gdje se nova odjeća i kućanski predmeti mogu pronaći po nevjerojatno niskim cijenama, postoji pozitivna strana trenda koji nas potiče da cijenimo izgled kvalitetnih i korištenih proizvoda.
"Ljudi počinju shvaćati da nas konzumerizam može učiniti usamljenima jer nas tjera da tražimo ispunjenje i sreću u materijalnim stvarima, a ne u smislenim odnosima. Mnogi ljudi kupuju stvari zbog ispunjenja, ali ti osjećaji obično ne traju dugo, pa onda opet nešto kupe, a to je začarani beskrajni krug potrošnje", zaključila je Pare.
