Čuvajte se ovih stvorenja: Ovo su najotrovnije ribe Jadrana, a neke mogu biti i smrtonosne

Jadransko more, poznato po svojoj kristalnoj čistoći i ljepoti, skriva i neke od najopasnijih morskih stvorenja. Tijekom ljetnih mjeseci, plaže Jadrana postaju utočište za milijune kupača, no ispod naizgled mirne površine kriju se stvorenja čiji susret može bezbrižan dan pretvoriti u noćnu moru. Od uboda koji uzrokuju nesnosnu bol do riba čija konzumacija može biti fatalna, donosimo detaljan pregled najotrovnijih stanovnika našeg podmorja.
Jadransko more, poznato po svojoj kristalnoj čistoći i ljepoti, skriva i neke od najopasnijih morskih stvorenja. Tijekom ljetnih mjeseci, plaže Jadrana postaju utočište za milijune kupača, no ispod naizgled mirne površine kriju se stvorenja čiji susret može bezbrižan dan pretvoriti u noćnu moru. Od uboda koji uzrokuju nesnosnu bol do riba čija konzumacija može biti fatalna, donosimo detaljan pregled najotrovnijih stanovnika našeg podmorja.
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Share
Podijeli
Među njima, kao najčešća prijetnja ističe se morski pauk, riba koja nosi titulu najopasnije za kupače. U Jadranu obitavaju četiri vrste ove ribe: bijelac, crnac, žutac i mrkulj, a sve ih karakterizira ista opasna navika: zakopavanje u pijesak ili mulj gdje vrebaju plijen. Upravo zbog toga, susreti s ljudima najčešće su slučajni i događaju se u plićaku, kada neoprezni kupač nagazi na skrivenu ribu. Reakcija pauka je instinktivna obrana, pa on podiže otrovne bodlje smještene na prvom leđnom peraju i na škržnim poklopcima.
Među njima, kao najčešća prijetnja ističe se morski pauk, riba koja nosi titulu najopasnije za kupače. U Jadranu obitavaju četiri vrste ove ribe: bijelac, crnac, žutac i mrkulj, a sve ih karakterizira ista opasna navika: zakopavanje u pijesak ili mulj gdje vrebaju plijen. Upravo zbog toga, susreti s ljudima najčešće su slučajni i događaju se u plićaku, kada neoprezni kupač nagazi na skrivenu ribu. Reakcija pauka je instinktivna obrana, pa on podiže otrovne bodlje smještene na prvom leđnom peraju i na škržnim poklopcima.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Ubod je trenutačan i izaziva izuzetno jaku, oštru bol koja se širi od mjesta uboda i može postati nepodnošljiva. Otrov morskog pauka je termolabilan što znači da se njegova aktivnost smanjuje pod utjecajem topline, no bol može potrajati satima, a ponekad i danima, praćena oticanjem, crvenilom, a u težim slučajevima i mučninom te vrtoglavicom. Među paukovima, pauk žutac slovi kao vlasnik najpotentnijeg otrova, čineći susret s njim posebno neugodnim iskustvom.
Ubod je trenutačan i izaziva izuzetno jaku, oštru bol koja se širi od mjesta uboda i može postati nepodnošljiva. Otrov morskog pauka je termolabilan što znači da se njegova aktivnost smanjuje pod utjecajem topline, no bol može potrajati satima, a ponekad i danima, praćena oticanjem, crvenilom, a u težim slučajevima i mučninom te vrtoglavicom. Među paukovima, pauk žutac slovi kao vlasnik najpotentnijeg otrova, čineći susret s njim posebno neugodnim iskustvom.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Iako morski pauk drži neslavnu reputaciju, on nije jedini stanovnik podmorja čije bodlje valja izbjegavati. Škrpina i njezin manji rođak škrpun, cijenjeni u gastronomiji zbog svog ukusnog mesa, također posjeduju obrambeni mehanizam u vidu otrovnih bodlji na leđnoj i analnoj peraji. Srećom, njihov je otrov znatno slabiji od paukovog. Ubod škrpine uzrokuje jaku, ali uglavnom lokaliziranu bol, crvenilo i otok koji obično prolaze unutar nekoliko sati. Opasnost je veća za ribare prilikom čišćenja ulova nego za kupače jer se škrpina uglavnom drži stjenovitog dna i skrovišta.
Iako morski pauk drži neslavnu reputaciju, on nije jedini stanovnik podmorja čije bodlje valja izbjegavati. Škrpina i njezin manji rođak škrpun, cijenjeni u gastronomiji zbog svog ukusnog mesa, također posjeduju obrambeni mehanizam u vidu otrovnih bodlji na leđnoj i analnoj peraji. Srećom, njihov je otrov znatno slabiji od paukovog. Ubod škrpine uzrokuje jaku, ali uglavnom lokaliziranu bol, crvenilo i otok koji obično prolaze unutar nekoliko sati. Opasnost je veća za ribare prilikom čišćenja ulova nego za kupače jer se škrpina uglavnom drži stjenovitog dna i skrovišta.
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Još jedan majstor kamuflaže je bežmek, poznat i kao čaća, riba neobičnog izgleda koja većinu vremena provodi zakopana u pijesku s očima koje vire prema površini. Na bočnim stranama tijela ima oštre bodlje s blagom dozom otrova, no bol pri ubodu prvenstveno proizlazi iz same oštrine i mehaničke ozljede, a ne toliko iz djelovanja toksina. Ipak, svaki ubod zahtijeva oprez i pravilno saniranje rane da bi se izbjegle sekundarne infekcije koje ponekad mogu biti opasnije od samog otrova.
Još jedan majstor kamuflaže je bežmek, poznat i kao čaća, riba neobičnog izgleda koja većinu vremena provodi zakopana u pijesku s očima koje vire prema površini. Na bočnim stranama tijela ima oštre bodlje s blagom dozom otrova, no bol pri ubodu prvenstveno proizlazi iz same oštrine i mehaničke ozljede, a ne toliko iz djelovanja toksina. Ipak, svaki ubod zahtijeva oprez i pravilno saniranje rane da bi se izbjegle sekundarne infekcije koje ponekad mogu biti opasnije od samog otrova.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Drugačiju vrstu opasnosti predstavlja žutulja, riba iz skupine raža, prepoznatljiva po svom plosnatom tijelu i dugačkom repu na čijem se kraju nalazi nazubljena otrovna bodlja. Za razliku od pauka i škrpine koji su pasivni i bodlje koriste isključivo u obrani kada su pritisnuti, žutulja može aktivno zamahnuti repom i nanijeti ozbiljnu ozljedu. Njezin ubod nije samo bolan, već otrov može izazvati i sistemske reakcije u tijelu.
Drugačiju vrstu opasnosti predstavlja žutulja, riba iz skupine raža, prepoznatljiva po svom plosnatom tijelu i dugačkom repu na čijem se kraju nalazi nazubljena otrovna bodlja. Za razliku od pauka i škrpine koji su pasivni i bodlje koriste isključivo u obrani kada su pritisnuti, žutulja može aktivno zamahnuti repom i nanijeti ozbiljnu ozljedu. Njezin ubod nije samo bolan, već otrov može izazvati i sistemske reakcije u tijelu.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Zabilježeni su slučajevi u kojima su žrtve, osim intenzivne boli, osjetile i simptome poput srčane aritmije, otežanog disanja, vrtoglavice i pada krvnog tlaka. Bodlja je povezana s otrovnim žlijezdama, a zbog nazubljene strukture često uzrokuje i komplicirane rane koje teško zacjeljuju te zahtijevaju medicinsku intervenciju, ponekad i kirurško vađenje zaostalih dijelova bodlje. Iako se žutulje uglavnom drže dubljih i mirnijih voda, ponekad zalutaju i u pliće uvale, stoga je oprez pri kretanju po nepreglednom morskom dnu uvijek preporučljiv.
Zabilježeni su slučajevi u kojima su žrtve, osim intenzivne boli, osjetile i simptome poput srčane aritmije, otežanog disanja, vrtoglavice i pada krvnog tlaka. Bodlja je povezana s otrovnim žlijezdama, a zbog nazubljene strukture često uzrokuje i komplicirane rane koje teško zacjeljuju te zahtijevaju medicinsku intervenciju, ponekad i kirurško vađenje zaostalih dijelova bodlje. Iako se žutulje uglavnom drže dubljih i mirnijih voda, ponekad zalutaju i u pliće uvale, stoga je oprez pri kretanju po nepreglednom morskom dnu uvijek preporučljiv.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Nisu sve opasne ribe nužno otrovne na ubod. Neke, poput murine i ugora, predstavljaju prijetnju na drugi način. Murina, zmijolika stanovnica kamenitih procjepa, nema otrovne žlijezde u ustima, no njezin je ugriz iznimno opasan. Opremljena je snažnim čeljustima i oštrim, unatrag povijenim zubima koji kidaju tkivo, a rane od ugriza vrlo sporo i teško zacjeljuju zbog velike količine bakterija u njezinim ustima, što često dovodi do teških infekcija.
Nisu sve opasne ribe nužno otrovne na ubod. Neke, poput murine i ugora, predstavljaju prijetnju na drugi način. Murina, zmijolika stanovnica kamenitih procjepa, nema otrovne žlijezde u ustima, no njezin je ugriz iznimno opasan. Opremljena je snažnim čeljustima i oštrim, unatrag povijenim zubima koji kidaju tkivo, a rane od ugriza vrlo sporo i teško zacjeljuju zbog velike količine bakterija u njezinim ustima, što često dovodi do teških infekcija.
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Murina nije agresivna i napada isključivo ako se osjeti ugroženom, što se najčešće događa kada ronioci ili ribari guraju ruke u rupe i procjepe. Zanimljivo je da murina, kao i ugor, ima otrovan serum u krvi. Taj otrov, ihtiokemotoksin, opasan je samo ako se konzumira sirova krv što je rizik isključivo kod pripreme jela. Visoka temperatura, odnosno kuhanje ili pečenje, u potpunosti neutralizira ovaj toksin, čineći meso ovih riba sigurnim i cijenjenim specijalitetom.
Murina nije agresivna i napada isključivo ako se osjeti ugroženom, što se najčešće događa kada ronioci ili ribari guraju ruke u rupe i procjepe. Zanimljivo je da murina, kao i ugor, ima otrovan serum u krvi. Taj otrov, ihtiokemotoksin, opasan je samo ako se konzumira sirova krv što je rizik isključivo kod pripreme jela. Visoka temperatura, odnosno kuhanje ili pečenje, u potpunosti neutralizira ovaj toksin, čineći meso ovih riba sigurnim i cijenjenim specijalitetom.
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Share
Podijeli
S klimatskim promjenama i zagrijavanjem mora, u Jadran su počele stizati i nove, invazivne vrste iz toplijih krajeva, a s njima i opasnosti na koje nismo navikli. Apsolutno najopasnija riba koja je ikad zabilježena u našem moru je srebrenopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), lesepsijski migrant koji je u Mediteran stigao iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. Ova riba u svojim tkivima, posebice u jetri i spolnim žlijezdama, sadrži iznimno potentan neurotoksin tetrodotoksin koji je višestruko jači od cijanida.
S klimatskim promjenama i zagrijavanjem mora, u Jadran su počele stizati i nove, invazivne vrste iz toplijih krajeva, a s njima i opasnosti na koje nismo navikli. Apsolutno najopasnija riba koja je ikad zabilježena u našem moru je srebrenopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), lesepsijski migrant koji je u Mediteran stigao iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. Ova riba u svojim tkivima, posebice u jetri i spolnim žlijezdama, sadrži iznimno potentan neurotoksin tetrodotoksin koji je višestruko jači od cijanida.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Konzumacija čak i malog komadića mesa ove ribe može izazvati teške zdravstvene tegobe, uključujući paralizu dišnih mišića, što u velikom broju slučajeva dovodi do smrti. Protuotrov ne postoji, a liječenje je isključivo simptomatsko. Zbog ekstremne opasnosti, stručnjaci iz upozoravaju da se ovu ribu nipošto ne smije konzumirati, ali ni dirati golim rukama jer toksin može prodrijeti kroz kožu, osobito ako postoje ranice.
Konzumacija čak i malog komadića mesa ove ribe može izazvati teške zdravstvene tegobe, uključujući paralizu dišnih mišića, što u velikom broju slučajeva dovodi do smrti. Protuotrov ne postoji, a liječenje je isključivo simptomatsko. Zbog ekstremne opasnosti, stručnjaci iz upozoravaju da se ovu ribu nipošto ne smije konzumirati, ali ni dirati golim rukama jer toksin može prodrijeti kroz kožu, osobito ako postoje ranice.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
U Jadranu se pojavio i afrički kostorog, još jedna vrsta čije meso sadrži snažne toksine i predstavlja ozbiljnu prijetnju ako završi na tanjuru.
U Jadranu se pojavio i afrički kostorog, još jedna vrsta čije meso sadrži snažne toksine i predstavlja ozbiljnu prijetnju ako završi na tanjuru.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
OGLAS

Ne propustite

1/