Pritajena zdravstvena bomba koja polako otkucava jest dijabetes. Prema novoj studiji provedenoj u SAD-u i Velikoj Britaniji, svaki treći stanovnik zapadnog svijeta, među kojima su i građani Hrvatske, na putu je da razvije ovu bolest koja, u konačnici, može dovesti i do sljepoće ili amputacije udova, ponajprije nogu.
Ne znaju da su bolesni
Klinička ispitivanja na 20.000 dobrovoljaca pokazala su da gotovo polovica ljudi srednjih godina pokazuje rane znakove šećerne bolesti te da su im vrijednosti glukoze u krvi na graničnoj razini. Bolesti su posebno sklone gojazne osobe koje se ne kreću dovoljno, a ako ne promjene način života, razvoj punog oblika dijabetesa tipa 2 gotovo je neminovan. U Hrvatskoj je, prema podacima iz 2011., više od 300.000 oboljelih, a gotovo trećina njih nije ni svjesna da imaju šećernu bolest. Nažalost, ove brojke danas su vjerojatno i veće.
– Dijabetes tipa 2 bolest je suvremenog doba, izazvana ne samo lošom prehranom i nedostatkom kretanja već i stresom. Ne začuđuje stoga velik broj oboljelih. Problem je i to što je dijabetes u svom razvoju gotovo neprimjetan. Bolest se otkriva tek kontrolom šećera u krvi dok opći znaci bolesti, poput učestalog žeđanja, nerijetko prolaze nezapaženo – kaže dr. Ivica Prpić.
Infografika: Jelena Vuković
Velik porast broja oboljelih primijećen je početkom ovog stoljeća. Dok je još 2003. diljem zapadnog svijeta, u prosjeku, bolovalo oko 11,6 posto odraslih osoba, već 2011. udio dijabetičara u društvu narastao je na više od 35,3 posto. A ovaj se trend rasta nastavlja sve većim intenzitetom.
Metode liječenja
– Postoje dvije vrste dijabetesa. Prvi je dijabetes tipa 1, koji se stvara još u mladosti i on zahvaća oko 10 posto dijabetičara. Drugi, puno rašireniji tip dijabetes je tipa 2, za koji su nerijetko krive životne navike oboljelog. Premalo kretanja, loša prehrana, stres. Ovaj tip dijabetesa zahvaća oko 90 posto oboljelih od šećerne bolesti i upravo on nezaustavljivo raste – kaže dr. Prpić.
Ovisno o tipu, ali i intenzitetu bolesti, različite su i metode liječenja. Dok je u nekim slučajevima razinu šećera u krvi moguće držati pod kontrolom izbalansiranom prehranom i lijekovima, kod nekih je pak bolesnika nužna uporaba inzulina, koji se injekcijom ubrizgava pod kožu nakon svakog obroka. Dijabetes je s pravom ponio naziv epidemije 21. stoljeća, a vjerojatnost da će ga dobiti prosječan stanovnik Hrvatske danas je tri puta veća nego prije deset godina.
