Umjesto renesanse, procvata i reafirmacije, mnoge su vrijednosti hrvatske kulture u prva dva desetljeća slobode i samostalnosti hrvatske države doživjele posvemašnju banalizaciju i estradizaciju. Pri vrhu te liste svakako je i sam Božić. Riječ je, naravno, ne o specifično hrvatskom, nego o općekršćanskom blagdanu koji se na mnogo načina slavi u cijelom svijetu. Intenzivna komercijalizacija Božića, kao i svih ostalih velikih kršćanskih blagdana i drugih tradicijskih običaja, nipošto nije hrvatska specifičnost. Zapravo, ta je pojava u Hrvatsku izravno uvezena zajedno s kapitalizmom i slobodnim tržištem.
Tako se dogodio i ovaj apsurd: prekrasne tradicionalne hrvatske božićne pjesme, koje su se do pred sam kraj komunizma u Hrvatskoj s posebnim oduševljenjem pjevale u crkvama i domovima, odnijela je poplava američkih Zvončića i ostalih svjetskih božićnih hitova isključivo u pop-aranžmanima.
U taj komercijalni kalup nasilno su se gurale i one najpoznatije i najomiljenije hrvatske božićne pjesme i rijetko se našao netko tko je neuspješno pokušavao zaštititi tu baštinu koja nije samo vjerska nego i duhovna u širem smislu i kulturna. I to od najveće vrijednosti. Zato smo iznimno ponosni na projekt "Hrvatska božićna priča" koji Večernji list ostvaruje u suradnji s Glazbenom proizvodnjom, odnosno Zborom Hrvatske radiotelevizije.
Odabranih jedanaest tradicionalnih i tradicijskih hrvatskih božićnih pjesama ima i veliku umjetničku vrijednost i kao takve veliko su nadahnuće i umjetnicima, klasičnim skladateljima. Među njima je bio i Igor Kuljerić, skladatelj čiji je opus često i u njegovoj najavangardnijoj fazi odavao velik utjecaj narodne glazbene tradicije, osobito glagoljaškog i pučkog crkvenog pjevanja. U posljednjem desetljeću života on se u više navrata bavio i hrvatskim božićnim pjesmama, u prvom redu priređujući ih upravo za Zbor HRT-a, kojem je bio dugogodišnji šef-dirigent. Tako su nastale i obrade jedanaest hrvatskih i dvije strane, ali odavno i u našim krajevima prigrljene božićne pjesme, koje zajedno čine "Hrvatsku božićnu priču". CD pod tim naslovom u nedjelju ćete moći kupiti uz Večernji list za samo pet kuna.
Većinu pjesama sigurno ćete prepoznati ili ćete ih upoznati. Obrade Igora Kuljerića takve su da uz većinu njih možete i sami zapjevati, dok neke predstavljaju blagu varijaciju na poznatu temu. Primjerice, pjesma "U se vrime godišća" pjeva se od sjevera do juga u mnogo različitih verzija i na više dijalekata. Kuljerićeva obrada slijedi najčešću melodiju, čiji ritam na kraju svake strofe malo mijenja. Međutim, osim što pozivaju i na pjevanje, ove vas obrade pozivaju i na upijanje samog ugođaja, pa i na meditiranje. Uostalom, kao i svaka glazba, i ove pjesme ovise o trenutku, okolnostima i slušatelju koji ih sluša. Ali, najvažnije je to što su sve pjesme dobile vrhunsko umjetničko ruho, izvezeno zlatnim i srebrnim nitima što ih oko dragih melodija tkaju ljudski glasovi, svirale orgulja, žice harfe i čudesan instrumentarij udaraljki.
"Hrvatska božićna priča" u nedjelju, 18. prosinca moći će se kupiti na kioscima uz Večernji list po cijeni od 5 kuna. Osim Zbora Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Tončija Bilića, u izvedbama sudjeluju i Ante Knešaurek na orguljama, Vanja Kuljerić na celesti, Ivana Bilić i Borna Šercer na udaraljkama te Dijana Ćiković Grubišić na harfi. Jednako su vrsni vokalni solisti Ivana Garaj Korpar, Monika Cerovčec, Martina Gojčeta Silić, Martina Borse, Stjepan Franetović, Ivo Gamulin Gianni i Miroslav Živković.
Ovakav je projekt, još i većih razmjera, posljednji put ostvaren početkom 1980-ih, kada je dirigent Vladimir Kranjčević za LP ploče s etiketom Kršćanske sadašnjosti snimio simfonijske obrade hrvatskih skladatelja najljepših hrvatskih božićnih pjesama, sa zborom Ivan Goran Kovačić i nizom naših najboljih opernih glasova. Bilo je krajnje vrijeme da se i ovo naše doba tom duhovnom i kulturnom baštinom pozabavi na dostojan način. Kad god vaš dom ili automobil ovih dana ispune zvuci "Hrvatske božićne priče", učinit ćete nešto lijepo i za sebe i za sam Božić. Barem jedan njegov djelić i malo svoje duše uzet ćete natrag od pohlepnog Grincha u čijim rukama sve postaje banalno i jeftino.
U Hrvatskoj će Božić uskoro biti radni dan i neće se smjeti javno slaviti. \"Kotač\" se vraća unazad.