Opsežni roman "Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina" potpuni je izuzetak u suvremenoj hrvatskoj literarnoj produkciji. Napisan je eruditski, ali to nije dokumentarističko i zamorno štivo o slavnom hrvatskom izumitelju, polihistoru, svećeniku, biskupu, filozofu, leksikografu, piscu i visokom dužnosniku na habsburškom dvoru Faustu Vrančiću rodom baš iz Šibenika. Baš suprotno.
Esejisti i dramatičar Omer Rak spretno je i nadahnuto u povijesni roman bogate radnje europskih dimenzija i relevantnosti utkao bajkovitu ljubavnu priču s ovih naših oporo-gorkih jadransko-dinarskih prostora ispisujući i svojevrsnu autentičnu kroniku prvih dana Domovinskog rata. Pri tome je napisao i niz dobro strukturiranih esejističkih stranica o Šibeniku, gradu koji svojom poviješću, kao malo koji hrvatski grad, apsolutno zaslužuje literarni tretman. No, nije Rak pisao samo o građevinama, i to ponajprije o znamenitoj katedrali u čijem ritmu već stoljećima živi cijeli jedan grad, koji posljednjih godina dobiva novu dinamiku, nego i o Šibenčanima i njihovom dvostrukom karakteru itekako uslovljenom tvrdim zaleđem i tragičnim događajima iz prošlosti. Ipak, dostojno mjesto u ovom romanu dobio je svetac naših dana, pokojni i neprežaljeni šibenski biskup Srećko Badurina.
Opsjednut prapovijesnim simbolima, ali i vjekovnoj ljudskoj težnji koja želi naći kamen mudraca, pisac se poslužio poznatim (i nepoznatim) dijelovima života Fausta Vrančića kako bi ispisao fikcionalni roman na tragu najboljih autora povijesno-avanturstičke literature u svijetu. U tome mu je trebao suvremeni lik koji je našao u intelektualnom knjigovešcu iz Šibenika Gabrijelu, siročetu koje na kraju romana, gotovo u filmskom obratu, nađe svoje roditelje, a zapravo predstavlja reinkarnaciju Fausta Vrančića samog. Oko Gabrijela, pisac je ispleo niz autentičnih šibenskih karaktera, ali mu je dao i tešku zadaću. Zadaću otkrivanja istine oko spisa Fausta Vrančića koje je jedan franjevac doslovno iskopao iz izumiteljeva groba iz crkve sv. Marije od Milosti u Prvić Luci. Gabrijel paralelno čita Faustov rukopis, ali i rukopis fra Anzelma, fratra koji je dopisivao Vrančića. Čitatelj tako ima priliku upoznati izbliza raskošni carski dvor Rudolfa II. Habsburškog smješten u Hradčanima u Pragu, gdje je Faust Vrančić punih trinaest godina bio carev osobni tajnik. Prag, mitsko središte europske ezoterije i alkemičarskih pokusa velik je izazov za Fausta Vrančića, baš kao i zlosutno prijateljstvo s moćnim i melankoličnim carem koje ne završava dobro za hrvatskog znanstvenika i Kristova odabranika. Šuljajući se po sivim marginama povijesti, Omer Rak intuitivno ispisuje alternativnu biografiju Fausta Vrančića, baveći se i smrću njegove žene koja mu je izuzetno teško pala, ali i objašnjavajući zašto su ga jezuiti nekoliko puta odbili kada je htio postati njihov pripadnik. Borba između putenosti i samokontrole, tek je jedna tema kojom se bavi ovaj otmjeno napisani roman u kojem se ističe lik opasne Anabelle koju suvremeni netipični heroj Gabrijel mora uništiti kako bi se dokinula opasnost stvorena baš u praškom dvoru nesretnog Rudolfa II. Hasburškog, i to uz presudnu pomoć posustalog Fausta Vrančića. Ljubav prema starim legendama i požutjelim spisima koje treba dešifrirati, pogonsko je gorivo ovog ambicioznog i temperamentnog štiva, koje ima i svoje teološke i filozofske slojeve.
>> Knjiga koja želi vratiti antifašizmu građanska prava i dostojanstvo
