U staroj zgradi Muzeja grada Rijeke – Kockici – otvorena je velika izložba djela iz kolekcije Davora Vugrinca. Izložba pod nazivom "Kolekcija Vugrinec – Metamorfoze figurativnog (1880. – 1970.)" rezultat je dvadeset i pet godina kolekcionarstva našeg bivšeg nogometaša, a na njoj se našao niz važnih, antologijskih slikarskih i kiparskih remek-djela hrvatske moderne umjetnosti od kraja 19. stoljeća do 70-ih godina 20. stoljeća.
Posjetitelji u Rijeci sve do 8. studenog tako imaju priliku vidjeti više od devedeset radova umjetnika poput Vlaha Bukovca, Emanuela Vidovića, Miroslava Kraljevića, Oscara Hermana, Slavka Kopača, Otona Glihe, Ivana Rendića, Milivoja Uzelca, Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, Milene Lah, Ivana Kožarića, Vanje Radauša, Ksenije Kantoci, Krste Hegedušića, Koste Angelija Radovanija, Vojina Bakića, Dušana Džamonje i niza drugih čuvenih hrvatskih umjetnika.
Vugrinec je zbirku do sada više puta izlagao, uključujući i u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, Narodnoj galeriji u Ljubljani te osječkom Muzeju likovnih umjetnosti i drugdje, ali riječka izložba donosi nam i neka nikada do sada izložena djela. Pripreme i dogovori za riječku izložbu počeli su, saznajemo, još prije dvije godine za mandata bivšeg ravnatelja Muzeja grada Rijeke Ervina Dubrovića, a sada je ostvarena u suradnji s kustosicom Muzeja Emom Makarun.
– Otvorenje je bilo prekrasno, mislim da je izložba jako uspješna i zahvaljujem im na tome. Neki od kurioziteta ove izložbe tiču se poslijeratnog perioda figurativnog slikarstva i kiparstva, dakle djela iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina, tu su i "Dimnjačar" i "Liqueur Foxy" Krste Hegedušića, djela Miljenka Stančića, Ljube Ivančića, skulpture Koste Angelija Radovanija, Ivana Kožarića... – kazao nam je Davor Vugrinec naglasivši kako je to samo prvi dio njegove kolekcije.
– U Vugrinčevoj zbirci sinteza je hrvatske moderne i priča o uzorima, učiteljima i zaslužnima za dosegnutu nacionalnu umjetničku razinu. Redovito su u posljednjem imale velikog udjela i naše poveznice s događanjima u europskim središtima, što će reći s umjetničkim tendencijama u Beču, Münchenu, Pragu, Parizu, Veneciji i ostalim metropolama. Iako je riječ o izvaninstitucionalnom fundusu, njegova organizacija, stručna interpretacija i vidljivost u javnosti uvelike pridonose snažnoj afirmaciji i valorizaciji hrvatske umjetnosti – istaknuli su iz Muzeja grada Rijeke.
Njegova se strast prema skupljanju umjetnina rodila kada je davne 1997. godine kupio svoju prvu sliku – bili su to "Kartaši" Miljenka Stančića, a u jubilarnih dvadeset i pet godina kolekcionarstva upotpunio je Vugrinec stoga ne samo ovu zbirku hrvatske moderne, već ima, kaže, i drugi dio zbirke apstraktnog izričaja, s djelima članova Gorgone i Novih tendencija koje također planira izložiti.
– Hrvatsko tržište umjetnina živo je i dinamično – odlučno je ustvrdio Davor Vugrinec na naše pitanje o brojnim kritikama na račun hrvatskog "kaskanja" za europskim i svjetskim trendovima.
– U europskom i svjetskom kontekstu možda se na aukcijama postižu veći iznosi, a mi ipak takvih aukcija i cijena nemamo, ali za hrvatske okvire naše je tržište u itekako dobroj formi. I to pogotovo otkada smo ušli u Europsku uniju pa se naši autori pojavljuju i na stranim aukcijama – smatra naš sugovornik.
Iako je svoju uspješnu Galeriju Vugrinec otvorio još prije osam godina u Zagrebu, na adresi Radićeva 5, san mu je ipak izložiti cijelu svoju kolekciju, i to u svom rodnom gradu.
– Svrha svega toga, svrha umjetnosti jest da bude izložena i da javnost ima priliku vidjeti je i uživati u njoj. Ako bude prilike, ja bih svakako volio da to bude upravo u mom rodnom gradu Varaždinu, gradu kulture i baroka. Trenutačno smo u nekim pregovorima, ali još ništa nije sigurno – otkrio nam je.
