U tjednima kada cijeli svijet obilježava stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata, u Klovićevim dvorima otvara se retrospektivna izložba hrvatskog slikara Vladimira Becića koji je kao ratni reporter na frontama juga Balkana pa i na solunskom frontu stvorio neke od antologijskih crtačkih i grafičkih radova epohe.
Riječ je o djelima koja su manje poznata zagrebačkoj likovnoj publici, a posebna atrakcija izložbe koja će zasigurno odjeknuti i u regiji svakako je Becićevo ulje na platnu "Kralj Petar napušta Srbiju" ili "Kraljev odlazak" iz 1917. godine, platno koje se prvi put pojavljuje u javnosti nakon jako mnogo vremena.
Inspiracija Johnu Fordu
- Riječ je o legendarnoj slici koja se, nasreću, nalazi u jednoj hrvatskoj zbirci. Slika je nastala na temelju Becićeve poznate ratne fotografije koja je 1. siječnja 1916. godine bila objavljena na naslovnici francuskog časopisa L'Illustration gdje je naš slikar redovito objavljivao svoje ratne reportaže. Becićeva slika s kraljem Petrom bila je izložena 1919. godine u zagrebačkom salonu Ulrich kada je od četrdeset izloženih, prodano čak trideset i devet slika - kaže jedan od autora Becićeve retrospektive Zvonko Maković. I podsjeća da su Becićeve dvije fotografije s kraljem Petrom Karađorđevićem koji bježi iz Srbije potresle i inspirirale i slavnog američkog filmskog redatelja Johna Forda.
No, Becićev prikaz kralja Petra koji na volovskoj zaprezi napušta tzv. staru Srbiju nije jedini novitet retrospektive u Klovićevim dvorima. Tu je i slika "Sestra i dva brata" koja prikazuje Becićevu suprugu i njezina dva brata iz 1920. godine koja se smatrala izgubljenom i koja je doslovno izronila iz nečije privatne zbirke.
- Prije dvije godine kada sam bio u Beču nazvao me jedan naš kolekcionar i rekao da se na aukciji u Švicarskoj prodaje zanimljiva slika. Poslao mi je fotografiju i ja sam mu izlazeći iz metroa poručio da kupi sliku. Kada sam vidio sliku sa tri lika, zaintrigirao me detalj mrtve prirode u prepoznatljivoj bakrenoj vazi koji me podsjetio na Becića. A kada sam fotografiju slike pokazao Becićevoj kćeri Veri, rekla je: "Pa to su moja majka i moji ujaci" - ispričao je Maković uzbudljivu priču o slici "Sestra i dva brata" na kojoj je slikar portretirao suprugu Ljubicu koja je tog ljeta 1920. godine bila trudna šest mjeseci noseći kćer Veru rođenu 24. prosinca iste godine.
A Vera Velebit imat će sad priliku prvi put vidjeti tu sliku kojoj se izgubio trag u Ženevi dvadesetih godina prošlog stoljeća, a nakon gotovo stotinu godina slika je ponovno dospjela u domovinu svog autora.
- Ova nova djela će svakako napraviti pomake u ocjeni Becićeva djela. Već i sama slika "Sestra i dva brata" je slika koja na drukčiji način rasvjetljava to vrijeme kada u Hrvatskoj kroz Proljetni salon bukti ekspresionizam, a sada dobivamo opciju koja pokazuje da ekspresionizam nije jedina mogućnost koja je tada u Hrvatskoj bila dominantna na sceni - kaže Maković.
- Izložbu smo htjeli učiniti krajnje jednostavnom i logičnom. Izložili smo malo radova iako ih ima dosta. Držali smo se kronološkog reda - pojasnio je Maković istaknuvši da su odličnu surađivali i s institucijama i s privatnim kolekcionarima te osobito s obitelji Becić-Velebit, a da je najgora suradnja bila s Vojnim muzejom iz Beograda koji čuva neke važne slikareve crteže vezane uz njegov boravak na bojišnicama Prvog svjetskog rata.
Osobni predmeti slikara
Druga autorica izložbe, kustostica Klovićevih dvora Iva Sudec-Andreis rekla je da Becić nipošto nije marginaliziran ili nepoznat autor, ali da je od njegove posljednje retrospektive održane u Umjetničkom paviljonu prošlo gotovo trideset pet godina.
- Na našoj izložbi posebno se bavimo njegovim ratnim razdobljem. Izloženo je 150 slika, s time da smo posudili umjetnine od dvadeset četiri institucije, ali i od tridesetak privatnih vlasnika - rekla je Iva Sudec.
Posjetitelji izložbe moći će vidjeti i osobne stvari Vladimira Becića (poput dokumenata ili naočala), baš kao i francuski časopis L'Illustration u kojem je naš slikar objavljivao ratne reportaže. Tu su i fotografije koje pokazuju Becićev atelje u kojem je morala biti reprodukcija njegova omiljena slikara Velasqueza, ali i portreti na kojima je ovjekovječio obitelj, pa tako i portret ujaka Alberta Predoevića koji mu je davao čvrstu podršku za likovno obrazovanje, dok ga je otac slao na Pravni fakultet. Zanimljivo i bizarno, ujak Albert oženio se najstarijom Becićevom sestrom Boženom.
>> Pogledajte kako je bilo na izložbi japodske kulture
Opet želimo krasti. Kako sin Dragutina može postati hrvat? Prvi ratni reporter je Rista Marjanović. Treba čitati. Svakako treba dati potporu izložbi vrhunskog slikara Vladomira.