Splitsko ljeto, jedan od najvećih i najstarijih kazališnih festivala na ovim prostorima, u tonu i riječi, u pokretu i slici taman živi svoje obljetničarsko 70. izdanje. Otkako je pokrenut tamo još 1954. godine, kad se festival zvao Splitske ljetne priredbe (a od 1968. godine nosi današnje ime), prometnuo se u najveću i najugledniju, uz Dubrovačke ljetne igre, ljetnu teatarsku manifestaciju na otvorenom s ove strane Jadrana. I, za razliku od Igara u Dubrovniku, Splitsko ljeto otpočetka je imalo percepciju kao dominantno operni festival.
A težnja da se u Splitu za ljetnih mjeseci pod vedrim nebom igraju kazališne predstave kudikamo je starija od konačnog ostvarenja otprije 70 godina. Još onamo u osvit Prvoga svjetskog rata, kad je Split već 15-ak godina imao sagrađenu današnju kazališnu zgradu u kojoj su gostovale strane putujuće kazališne družine i operne trupe (iz Češke i Italije, ali i iz Zagreba) tinjala je tendencija formiranja vlastitog, makar dramskog ansambla. To će se i dogoditi, ali tek početkom 20-ih godina minuloga vijeka, a baš na Peristilu krenut će se s pokušajem prvih ambijentalnih kazališnih predstava, rečeno je, malo prije atentata u Sarajevu, odnosno upaljene žigice prve velike mundijalne gvere. Dogodilo se to 26. i 28. listopada 1913. godine, kad je amaterska skupina organizirana u Hrvatskom kazališnom društvu za Dalmaciju, na imperatorskom trgu ispred prvostolnice svetoga Duje izvela komad "Smrt cara Dioklecijana" autora Milana Ogrizovića. Kurioziteta radi: te iste 1913. godine započet je i operni festival Arena di Verona!
Splitsko ljeto
Obljetničarsko 70. izdanje jednog od najvećih i najstarijih kazališnih festivala
Jedan od najvećih i najstarijih kazališnih festivala na ovim prostorima, u tonu i riječi, u pokretu i slici taman živi svoje obljetničarsko 70. izdanje. Otkako je pokrenut tamo još 1954. godine, kad se festival zvao Splitske ljetne priredbe, prometnuo se u najveću i najugledniju, uz Dubrovačke ljetne igre, ljetnu teatarsku manifestaciju na otvorenom s ove strane Jadrana
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
