Nakon skoro više od tri godine pripreme u zagrebačkom MSU otvorena je izložba hrvatske hiperrealistice Jadranke Fatur "Potraga za stvarnošću". Više od četiri desetljeća najvažnija je i najdosljednija predstavnica hiperrealističkog pristupa u nas. Prigrlila je taj novi međunarodni slikarski smjer u nastanku upravo u doba svoga umjetničkog sazrijevanja (70-ih), a usto je potvrdu izbora dobila na studijskim boravcima u Parizu i Americi.
Fatur je autorica i jedne od kontroverznijih slika u našoj nedavnoj prošlosti, Proglašenje Ustava 22. prosinca 1990. Te 1998. godine, kada je slika nastala, izazvala je mnogobrojne i žustre polemike u javnosti, a dio struke ju je čak i otpisao kao "režimsku" umjetnost, nastalu "po narudžbi", zaboravljajući pritom je da je veći dio naslijeđa zapadnoeuropske umjetnosti nastao upravo zahvaljujući narudžbama moćnih, bogatih, vladajućih.
No, slikarica se nije dala pokolebati i čvrsto je stala iza sebe i svog umjetničkog izričaja. Iz današnje perspektive, kako kaže Lada Čale Feldman u tekstu u katalogu: "… slučaj kobne slike gotovo počinje graničiti s diverzijom naslijeđene raspodjele (slikarske) moći, što muško-ženske, što one između naručitelja i poslušnog izvođača…No, jedno je sigurno, slika predstavlja jedan od najvidljivijih i najprjepornijih ženskih doprinosa hrvatskoj umjetnosti slikarstva s kraja 20. stoljeća pa je se upravo u tome svojstvu ni feministička ortodoksija ne bi smjela odricati".
Bila je to i ostala jedina narudžba Jadranke Fatur, jer kako piše Tonko Maroević, u kontekstu promišljanja valja li hiperrealizmu odati priznanje ili ne: "Dovraga i problem stilskog svrstavanja ili etiketiranja nekim aktualnijim terminom: slikarica Jadranka Fatur svojim sredstvima očigledno vodi intimni dnevnik, svojim radovima izgrađuje koherentan opus".
Izložba se sastoji od tri cjeline: najveća je posvećena retrospektivnom pregledu opusa slikarice Fatur sa šezdesetak ulja velikih formata i mnoštvom crteža, akvarela, pastela, kao i fotografija i dokumentacije; drugu cjelinu čine radovi dvanaest mlađih domaćih autora koji su se u nekom trenutku svoga umjetničkog razvoja odlučili za hiperrealizam; a treći dio su ulja najvrsnijih američkih fotorealista, posuđena iz zbirke Ludwig bečkog Muzeja moderne umjetnosti.
Izložba ostaje otvorena do 9. prosinca.
