Dan nakon otvaranja veličanstvene izložbe Julija Klovića u zagrebačkoj galeriji koja nosi ime tog renesansnog genija minijature, sabiru se dojmovi – autorica izložbe Jasminka Poklečki Stošić ističe da je iznenađena koliku je pažnju izložba izazvala jer je Klovića prvi dan došlo vidjeti dvije tisuće ljudi! Tome se veseli zbog velikog truda koji je cijela stručna ekipa uložila u taj pothvat posudbe 22 djela iz prestižnih svjetskih muzeja – Louvrea, kolekcije kraljice Elizabete II., British Libraryja, British Museuma, The John Rylands University Libraryja, preko Bibliotece Nazionale Marciane do Galerije Uffizi.
Zadivljeni Josipović
Ukupnom dojmu pridonio je i posebno osmišljen ambijent prostora prema ideji arhitekta Željka Kovačića koji je zidove galerije odlučio osvježiti raznim nijansama crvene koji, kako izložba kronološki predstavlja Klovićev život i rad, pri kraju postaju ljubičasto-purpurni kao asocijacija na kardinale, za koje je Klović napravio većinu svojih remek-djela.
Predsjednik Ivo Josipović zadivljen je dojmom koji je na njega ostavio Klović pa je pohvalio trud rekavši da se takva izložba može održati bilo gdje u svijetu i sjajno je obilježila 30. rođendan galerije, ističe Poklečki Stošić. Sve do 20. siječnja publika ima priliku vidjeti remek-djela renesanse na prijelazu u manirizam – njih 40-ak među kojima su minijature, grafike, oslikani kodeksi, ali i uvećane reprodukcije kako bi publika mogla proučavati svu genijalnost Julija Klovića znanog i kao Michelangelo minijature. Iako su veličinom mala, umjetnička vrijednost njegovih djela je nemjerljiva. Redovnik Klović većinu svojih djela radio je po narudžbi za mecene poput kardinala Marina Grimanija i Allesandra Farnesea.
Moći će se vidjeti i Misal Jurja Topuskog koji čuva Zagrebačka nadbiskupija i posljednji je put napustio crkvene prostore prije 30 godina, vrhunski Klovićev autoportret, tri kodeksa koji se čuvaju pod posebnim vitrinama te brojne crteže koji ukazuju na Michelangelov utjecaj i Klovićevu odanost tom geniju renesanse. Izložba je zanimljiva jer će otkriti detalje iz dugog života Julija Klovića (1498.-1578.).
Crkva kao pokroviteljica
Bitan je i značaj koji je Crkva kao pokroviteljica umjetnosti kroz povijest ostavila u naslijeđe budućim generacijama.
Na fotografijama izlozbe u Glasu Istre on line vidim Hrvatskog predsjednika Gosp.Josipovica sa zakopcanim svim trima dugmetima na jakni. Oprostite ali zadnje dugme se nikada ne zakopcava. Dali to njegovi savjetnici rade namjerno da bi diskreditirali pred svijetom Lijepu Nasu ili ??? Drugi primjer dolicnog ponasanja je nikada drzati ruke u djepovima sto je nazalost cesta pojava. Oprostite mi ove male primjedbe ali ipak gospoda politicari predstavljaju i mene.