U srcu staroga Beograda, u raskošnoj palači iz 1920-ih godina koju je projektirao hrvatski arhitekt Dionis Andrija Sunko za nekadašnju Prvu hrvatsku štedionicu, danas se ne čuva zlato nego blago druge vrste – umjetnost. Zgrada s pročeljem u stilu berlinske secesije, nekoć riznica novca, sada je preobražena u prostor gdje se čuvaju i slave vrhunska likovna ostvarenja. Na neki način, logična je to preobrazba, jer obje institucije su riznice – jedna novca, a druga umjetnina. Zidovi ove zgrade upili su duh prošlosti i sada ga prenose u službu suvremene umjetnosti, dok svekolika javnost zadivljeno zastaje pred djelima koja svjedoče o kontinuitetu stvaralaštva – od avangardnih platna do suvremenih instalacija.
Povijesni kontekst i osnutak muzeja
Muzej Zepter u Beogradu ponosno nosi titulu prvog službeno registriranog privatnog muzeja umjetnosti u Srbiji. Svoja je vrata svečano otvorio 1. srpnja 2010. godine, u vremenu kada je kulturna javnost žudjela za prostorom susreta s umjetnošću. Te godine, naime, dvije najveće državne muzejske ustanove – Narodni muzej i Muzej suvremene umetnosti – bile su zatvorene zbog dugotrajnih obnova. Muzej Zepter tada je 'ispunio' prazninu i ponudio publici utočište ljepote. No korijeni ove institucije sežu mnogo dublje u povijest postsocijalističke Srbije. Još 1994. godine, usred složenih društvenih prilika i ekonomskih izazova, obitelj Zepter osnovala je prvu Zepter galeriju – odvažno pokroviteljsko utočište umjetnosti u vremenu kada je takav čin djelovao vizionarski. Ta je galerija tijekom sljedećih desetljeća prerasla u impresivnu zbirku i postavila temelje budućem muzeju. Zbirka, koja se sustavno stvara od 1994. godine, danas obuhvaća stotine umjetničkih djela više od 200 umjetnika, pružajući presjek srpske likovne scene druge polovice 20. stoljeća i početka novog milenija.
Osnivačica i vlasnica Muzeja je gospođa Madlena Zepter, žena kosmopolitskog duha i strastvena mecena, koja je ovaj muzej podarila svom gradu kao još jednu kulturnu instituciju na ponos zajednici. Zahvaljujući tehničkoj opremljenosti i estetskim standardima koji su od samog početka postavljeni visoko, Muzej Zepter brzo je stekao ugled mjesta susreta svih ljubitelja umjetnosti – iz Beograda, regije pa i svijeta. Već pri osnutku prepoznat je njegov značaj: Ministarstvo kulture Republike Srbije registriralo ga je kao prvi privatni umjetnički muzej u zemlji i povjerilo mu ulogu čuvara kulturno-umjetničke baštine druge polovice 20. stoljeća, uz poseban naglasak na obrazovnu misiju. Time je potvrđeno da privatna inicijativa može komplementarno djelovati uz javne ustanove, donoseći novu energiju i sredstva za očuvanje nacionalne umjetničke baštine.
Misija i zbirka: kontinuitet umjetničke baštine
Kročiti u postav Muzeja Zepter znači uploviti u živu priču razvoja moderne i suvremene srpske umjetnosti. Na tri izložbena kata – ukupno preko 1200 četvornih metara suvremeno opremljenog prostora – raspoređena su djela koja zajedno stvaraju mozaik kompleksne likovne scene Srbije druge polovice 20. stoljeća i početka novog milenija. Strategija postava nije kronološko puko nizanje, već je pomno osmišljena da dočara bogatstvo i raznolikost umjetničkih poetika od poslijeratnog razdoblja do danas.
U stalnom postavu susreću se tako klasici modernizma i pobunjenici avangarde, zastupljeni su umjetnici koji su obilježili različite generacije i pravce – od članova kultnih umjetničkih grupa, preko pop-arta, nove figuracije i transavangarde, pa sve do najmlađih umjetnika koji tek traže svoje mjesto u povijesti naše, a možda i europske umjetnosti. Takav širok postav omogućuje posjetitelju da prati razvojne tokove likovnih ideja u neprekinutoj niti, razumijevajući kako su se lokalni umjetnici nadahnjivali najboljim iz svog okruženja, ali i upijali poticaje velikih europskih središta.
Jedna od posebnih kvaliteta Muzeja Zepter je dinamičnost izložbenog programa. Stalni postav nije statičan; redovito se obogaćuje novim akvizicijama i povremeno rotira kako bi se istaknuli različiti aspekti zbirke. Uz to, muzej posjeduje i zaseban prostor za redovite tematske ili monografske izložbe, gdje su predstavljana djela pojedinih umjetnika ili likovnih pravaca u produbljenom kontekstu. Pamte se izložbe poput retrospektive crteža Vladimira Veličkovića ili hommagea Stojanu Ćeliću povodom 20 godina od njegove smrti, koje su privukle i struku i širu publiku. Te su izložbe, praćene dvojezičnim katalozima i stručnim predavanjima, učvrstile ugled Muzeja Zepter kao mjesta ozbiljne stručne analize, ali i susreta s umjetnošću u najširem smislu.
Muzej također ispunjava edukativnu i dokumentacijsku ulogu. Unutar zgrade djeluje knjižnica i čitaonica s bogatom zbirkom knjiga, kataloga i multimedije posvećenih umjetnosti, otvorena istraživačima i studentima. Tu je i muzejska suvenirnica s umjetničkim izdanjima i reprodukcijama, kao i Art Café, mjesto gdje posjetitelji mogu u neformalnoj atmosferi promišljati viđeno i voditi razgovore o umjetnosti. U večernjim satima, muzejski se prostor povremeno pretvara u malu koncertnu dvoranu ili pozornicu za predavanja i razgovore – od komornih glazbenih koncerata do predstavljanja knjiga i umjetničkih projekata. Ovakva polifunkcionalnost, koju svaka suvremena muzejsка institucija priželjkuje, čini Muzej Zepter jedinstvenim na kulturnoj sceni.
Uloga na suvremenoj umjetničkoj sceni
Na suvremenoj srpskoj umjetničkoj sceni Muzej Zepter zauzima jedinstveno i značajno mjesto – istodobno je čuvar baštine i pokretač novih inicijativa. Njegova pojava prije petnaestak godina označila je prekretnicu: dokaz da privatna vizija može nadomjestiti praznine koje ostanu kad se javne institucije suoče s izazovima. Kustoski tim pomno prati suvremenu produkciju i nastoji otkupima ili donacijama integrirati relevantna nova djela u zbirku, osiguravajući da muzej ne postane puka retrospektiva, već da živi s vremenom. Tako se pored djela kanoniziranih majstora već mogu naći i radovi aktualnih srednjegeneracijskih umjetnika, pa i poneki provokativni iskorak onoga što tek dolazi.
Muzej je otvoren i za međunarodnu suradnju: rado dočekuje gostujuće izložbe inozemnih kolekcija, ali i šalje svoje blago u svijet, predstavljajući srpsku modernu i suvremenu umjetnost međunarodnoj publici. Time se nastavlja dijalog koji umjetnici vode sa svijetom; njihova djela putuju i pričaju univerzalnim jezikom likovnosti.
Osobito je vrijedna uloga Muzeja Zepter u odgoju nove publike. Kroz školovane vodiče, radionice za djecu i mlade, te stručna predavanja, ova institucija doprinosi razvoju vizualne pismenosti i razumijevanja umjetnosti među građanima. U zemlji gdje se često govori o nedostatku ulaganja u kulturu, Muzej Zepter primjer je kako entuzijazam jednog kruga ljudi može iznjedriti trajnu vrijednost za cijelo društvo. Nedjeljom – kada je ulaz slobodan – posjetitelji su raznoliki: od studenata akademija koji dođu kopirati skice velikana, do obitelji s djecom koja uče prve lekcije o likovnoj umjetnosti. U tim trenucima, najbolje se očituje smisao Muzeja Zepter: umjetnost je darovana svima.
Obitelj Zepter – mecene s vizijom
Iza ovog izuzetnog poduhvata stoji obitelj Zepter, sinonim za spoj poslovnog uspjeha i predanosti kulturi. Pod imenom Zepter krije se globalno poslovno carstvo koje su stvorili supružnici Philip i Madlena Zepter, no u kulturnoj sferi upravo je Madlena ta koja je zaslužila nadimak prva dama europske kulture i status jedne od najvećih živućih pokroviteljica umjetnosti s ovih prostora. Obrazovana i od mladosti očarana umjetnošću, ova izuzetna žena životni je poziv pronašla u spajanju umjetnosti i publike. "Moja strast za umjetnošću ima korijene u mojoj obitelji, gdje su ljepota i humanost bile temeljne vrijednosti", izjavila je jednom prilikom. Ta ju je strast vodila kroz sve projekte koje je pokrenula.
Madlena Zepter inspiraciju crpi iz velikih žena mecena poput Peggy Guggenheim ili Gertrude Stein, a sama ističe: "Ljepota nije luksuz ili nešto suvišno, nego potreba duha; nešto bez čega istinski civilizirano i pravedno društvo ne može opstati". U skladu s tom filozofijom, njezino nastojanje da uljepša stvarnost kroz kulturu rezultiralo je čitavim nizom inicijativa: osim Muzeja Zepter, osnivačica je i prvog privatnog opernog kazališta u ovom dijelu svijeta – beogradskog Madlenianuma, otvorenog 1999. u Zemunu, čime je opera približena publici izvan okvira državnih institucija. Također je pokrenula Zepterovu književnu nagradu koja potiče književno stvaralaštvo, međunarodnu Artzept nagradu za dizajn koja već dva desetljeća otkriva i nagrađuje mlade dizajnere, izdavačku kuću Zepter Book World, posvećenu prijevodu i izdavanju vrhunskih domaćih i stranih književnih ostvarenja. Pod okriljem Zaklade Madlena Zepter dodjeljuju se stipendije i potpore raznim kulturnim i humanitarnim projektima, a osnovana je i prva privatna aukcijska kuća u Srbiji, Madl’Art, koja je uvela nove standarde na likovnom tržištu.
Dok Madlena donosi stručnu strast i umjetničku viziju, njezin suprug Philip osigurava organizacijske i materijalne temelje, što omogućava da se snovi pretoče u stvarnost. Značaj njihove zajedničke misije prepoznat je i od institucija: Ministarstvo kulture Srbije odlikovalo je Madlenu Zepter posebnom nagradom Zlatni vijenac za izuzetan doprinos razvoju kulture i umjetnosti kroz mecenat i donatorstvo, a diljem Europe dodijeljena su joj priznanja poput francuskog ordena Viteza umjetnosti i književnosti. Kroz te počasti odaje se priznanje i podsjeća da su entuzijazam i altruizam pojedinaca itekako u stanju preobraziti kulturni krajobraz.
Kao i nekad bogati patriciji renesanse, koji su gradili galerije i biblioteke za opće dobro, tako i u našem vremenu jedna obitelj pokazuje da ljubav prema umjetnosti može stvoriti naslijeđe od neprocjenjive vrijednosti.
Tekst: Rosie Kugli
Otvori KEKS Pay
