Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

London nije samo zamamna ljubavnica nego i grad geta i patnje

U poznatoj londonskoj književnoj četvrti Bloomsbury, gdje je nekada živjela Virginia Woolf, nastupila je nekolicina istočnoeuropskih autora: Kapka Kassabova, Vesna Marić, Borivoj Radaković i drugi.
24. studenoga 2009. u 14:25 0 komentara 9 prikaza
borivoj radaković
Foto: Robert Anic

U poznatoj londonskoj književnoj četvrti Bloomsbury, gdje je svojevremeno živjela Virginia Woolf, nastupila je nekolicina istočnoeuropskih autora: Kapka Kassabova, Vesna Marić, Borivoj Radaković, Vitali Vitaliev, Iain Sinclair, poznati britanski pisac koji je nedavno uredio antologiju London: The city of disappearances, i Andrea Pisac, potpisnica ovih redova. Destination London festival izrastao je iz većeg projekta East Looks West (antologija istočnoeuropskih putopisa o zapadnoj Europi) koji je pokrenula Wendy Bracewell, historičarka na sveučilištu University Collage London.

 Novi pogled na grad

Gotovo svi autori koji su nastupali, podrijetlom iz Bugarske, Hrvatske, BiH i Ukrajine danas žive u Londonu. Njihovo stvaralaštvo u emigraciji kroz koje nude nov pogled na grad upućuje na promijenjenu demografsku sliku Velike Britanije, pogotovo otkako je nekoliko slavenskih zemalja pristupilo EU. London je grad imigranata. Čak je i turistu jasno vidljivo da najveći dio poslova koji održavaju London na životu obavljaju imigranti: od vozača autobusa, čistača ulica, do konobara i prodavača u trgovinama. Oni koji se u London upute da bi usavršili svoj engleski vraćaju se gotovo razočarani jer se na njegovim ulicama sada već najviše čuje britanski naglasak obojen etničkim podrijetlom emigranata.

 Voditelji s naglaskom

Kraljičin engleski danas se lako nalazi jedino u oazama poput Oxforda i Cambridgea. Čak se i na nacionalnim TV kanalima preferiraju voditelji čiji naglasak odaje njihovo geografsko ili klasno podrijetlo. Otvorenost prema različitom koja pojedincu omogućuje da bude prihvaćen na temelju svojih ljudskih vrijednosti bile su slavljene u tekstovima spomenutih istočnoeuropskih autora.

London je okrunjen kao “grad izvan kojeg nema života”, kao zamamna žena-ljubavnica, spreman pružiti zadovoljstvo, kao destinacija najvišeg stupnja slobode posebno privlačna onima koji bježe iz ratova te kao ultimativni proizvod konzumerističke želje – “živjeti u Londonu ne znači samo biti na određenoj geografskoj točki, nego biti na vrhu svijeta”. Narušila sam slatkorječivost i izrazila sumnju u dobrodušnost.

Prema mome iskustvu, unatoč otvorenosti, u njegovim se četvrtima stvaraju enklave etničkih manjina koje istovremeno uživaju u slobodi i pate u svojim zagušljivim getima. Realno sagledavanje Londona stoga se nameće ne samo kao književni nego i politički stav.

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.