Pod motom “Čitaj, uči, uživaj” jučer je u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana konferencija “Dobra knjiga u dobrom društvu”, u organizaciji izdavačke kuće TIM press, a tema je bila - u globalnom dvorištu. Sve u cilju stvaranja nacionalne platforme za poticanje čitanja i promicanje važnosti kulture dijaloga.
A sudionici konferencije (Dijana Bahtijari, Sofija Klarin Zadravec, Ivica Poljičak, Ksenija Banović, Tamara Babun, Hrvoje Balen, Ivan Koprić, Danica Ramljak, Višeslav Raos, Dubravka Sinčić Ćorić, Vlatka Kolarović, Božo Skoko, Toni Milun i Dražen Klarić) govorili su što za njih znači druženje s knjigom, koja je njena vrijednost, ali i budućnost.
- Ljeti na pusti otok nosim sve, i tiskanu i e-knjigu. U knjižnom lancu su autori, prevoditelji, nakladnici, distributeri, knjižare, knjižnice, ali bez čitatelja toga lanca nema. Uskoro kreće program prema kojem će svako dijete u Hrvatskoj do polaska u školu dobiti četiri slikovnice. U ovom ubrzanom svijetu knjige nas tjeraju da malo zastanemo. Nije točno da mladi danas ne čitaju, oni su samo skloniji zabavnijim, bajkovitijim sadržajima. Poezija je ljekovita. Svi se danas brinemo o tjelovježbi, malo se brinemo o vježbanju mozga, a čitanje je tu iznimno važno. Mojih prvih sat vremena i moja prva kava svakoga su jutra posvećeni čitanju umjesto portalima. Nažalost, aviokompanije su najavile da će omogućiti pristup internetu tijekom letova avionom, a ja sam baš volio čitati knjige dok letim i ti su mi sati leta bili baš zbog toga lijepi. Sve što smo stvorili, stvorili smo zato što smo jedni s drugima komunicirali. Komunikacija i odgovornost za ono što se zbiva oko nas, to je naša civilizacijska dužnost. Svima nam nedostaje pisanje rukom, svi smo čak i nesretni jer smo izgubili tu lakoću pisanja. Očito će svi drugi prsti ruke atrofirati osim palca jer mladi danas sve brzo tipkaju palcem. Bit lektire je u tome što neka književna djela otvaraju svevremenska pitanja. Lektiri je zadatak da nas i pripremi za život. Države danas ulažu milijune u nacionalno brendiranje jer je nacionalni identitet postao ekonomska kategorija. Ako država nije spremna ispričati priču o sebi, mogao bi je ispričati netko drugi tko ne mora biti dobronamjeran. Rado bih brendirao Marka Marulića jer su u njegovo doba njegove knjige čitali kraljevi, carevi. Njegovu je knjigu pod jastukom držao Henrik VIII. - dio je onoga što se jučer moglo čuti u NSK.
A podloga događanju bile su knjige: “Sovjetistan”, “Taj dugi mamurluk”, “Identitet”, “Snježni leopard” i “Kako sam unuci objasnio kapitalizam”.
