– Mi arheolozi osuđeni smo na istraživanje materijalne kulture, a najčešći su nalazi upravo oni keramički – rekao je Hrvoje Potrebica, predsjednik Hrvatskoga arheološkoga društva, otvarajući izložbu "Život keramike - keramička produkcija latenske kulture" koju je priredio Ivan Drnić.
A mladi arheolog Ivan Drnić pripremio je upravo putem keramike u zagrebačkome Arheološkome muzeju priču o svakodnevnu životu stanovnika mlađega željeznog doba, rekonstrukcije života na lokalitetima između rijeka Drave i Save. Izložbom “Život keramike“ možemo pratiti uporabu keramičkih posuda za pripremanje jela (zdjele, lonci, vrčevi), čuvanje hrane, trgovanje keramikom, ali i pogrebne rituale u vrijeme kad je na tom području Hrvatske dominirala latenska kultura čiji su nosioci bili Kelti. Zapadni dio ovoga prostora naseljavalo je pleme Tauriska, a istočni dio Skordisci (današnja Slavonija). Upravo su Kelti usavršili lončarsku tehnologiju konstruiravši brzo lončarsko kolo i vertikalne keramičarske peći. Tako se tijekom u tri stoljeća stare ere javila prva masovna proizvodnja keramičkih posuda, a za to se upotrebljavala najfinija glina. Posebno su važni nalazi na kasnolatenskim utvrđenim naseljima u Vinkovcima, Osijeku i Vukovaru gdje su bili veći obrtnički centri. Zato su neki predmeti posuđeni iz tih gradova.
Ravnatelj AMZ-a Ante Rendić Miočević podsjetio je kako su Kelti važna narodna skupina za povijest Europe, posebice stoga što su kao vojnički narod označili široki teritorij od Karpata do Velike Britanije, Irske i Francuske.
