FOTO Mlade autorice pozivaju nas na gašenje ekrana: 'Ističemo sve ono što je bilo prije nas i prikazujemo otpor prema novome'

Izložba "Go touch grass", koja je rezultat eksperimentalnog programa koji se provodio u prostorima MUO Galerije tijekom ožujka i travnja 2026. godine, otvorena je u petak 17. travnja
Izložba "Go touch grass", koja je rezultat eksperimentalnog programa koji se provodio u prostorima MUO Galerije tijekom ožujka i travnja 2026. godine, otvorena je u petak 17. travnja
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
"Go touch grass" izložba je koju su u cijelosti osmislili i realizirali mladi između 18 i 25 godina, istražujući dizajn iz perspektive svoje generacije. 'Go touch grass', odnosno 'idi dirati travu', izraz je koji označava poziv za odmicanje od digitalnog, gašenje ekrana i izlazak van u pokušaju ponovnog povezivanja sa stvarnošću. Kroz predmete iz muzejskih zbirki autorice izložbe nastoje ispitati odnos digitalnog i analognog te traže prostor odmaka od svakodnevice obilježene ekranima i otvaraju pitanje je li povratak analognom svjestan otpor ili samo prolazan trend i koliko je to uopće važno, ako nam, barem nakratko, pomogne da dignemo pogled od ekrana?!
"Go touch grass" izložba je koju su u cijelosti osmislili i realizirali mladi između 18 i 25 godina, istražujući dizajn iz perspektive svoje generacije. 'Go touch grass', odnosno 'idi dirati travu', izraz je koji označava poziv za odmicanje od digitalnog, gašenje ekrana i izlazak van u pokušaju ponovnog povezivanja sa stvarnošću. Kroz predmete iz muzejskih zbirki autorice izložbe nastoje ispitati odnos digitalnog i analognog te traže prostor odmaka od svakodnevice obilježene ekranima i otvaraju pitanje je li povratak analognom svjestan otpor ili samo prolazan trend i koliko je to uopće važno, ako nam, barem nakratko, pomogne da dignemo pogled od ekrana?!
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli
Izložbu su otvorili voditelji projekta Mate Marić, Željka Miklošević, Koraljka Vlajo i Tessa Bachrach-Krištofić zajedno sa autoricama izložbe
Izložbu su otvorili voditelji projekta Mate Marić, Željka Miklošević, Koraljka Vlajo i Tessa Bachrach-Krištofić zajedno sa autoricama izložbe
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
"Vrlo je zanimljivo i nismo navikli vidjeti ovoliko ljudi na autorskoj strani" istaknuo je Mate Marić, voditelj MUO Galerije, kustos izložbe te jedan od voditelja projekta, povodom otvorenja izložbe. "Želim se zahvaliti svima koji su poduprli ovaj projekt, koji nije financiran iz budžeta za izložbe grada Zagreba, već kao eksperimentalni program u kulturi. To znači da autori nisu nužno povjesničari umjetnosti i kustosi. Među njima su i studenti Akademije likovnih umjetnosti, kroatisti, grafički i produkt dizajneri, lingvisti, studenti sa tekstilnog fakulteta, kao i jedna maturantica. Dakle, otvorili smo zbirke grafičkog i produkt dizajna Muzeja za umjetnost i obrt mladim ljudima koji su iz njih oblikovali izložbu. Ova je izložba nastajala kroz tjedne i tjedne naših sastanaka i druženja", objasnio je Marić. "Želim zahvaliti Željki Miklošević na suradnji. Iz muzeja moram istaknuti Tessu Bachrach-Krištofić koja je puno pomogla u facilitaciji ovog cijelog projekta, kao i Koraljku Vlajo koja je otvorila zbirke i isto tako pomogla u facilitaciji projekta. Također, restauratorima Jasminki Podgorski i Kseniji Pintar koje su podučavale naše cure s akademije o tehnikama i načinima postavljanja", zaključio je
"Vrlo je zanimljivo i nismo navikli vidjeti ovoliko ljudi na autorskoj strani" istaknuo je Mate Marić, voditelj MUO Galerije, kustos izložbe te jedan od voditelja projekta, povodom otvorenja izložbe. "Želim se zahvaliti svima koji su poduprli ovaj projekt, koji nije financiran iz budžeta za izložbe grada Zagreba, već kao eksperimentalni program u kulturi. To znači da autori nisu nužno povjesničari umjetnosti i kustosi. Među njima su i studenti Akademije likovnih umjetnosti, kroatisti, grafički i produkt dizajneri, lingvisti, studenti sa tekstilnog fakulteta, kao i jedna maturantica. Dakle, otvorili smo zbirke grafičkog i produkt dizajna Muzeja za umjetnost i obrt mladim ljudima koji su iz njih oblikovali izložbu. Ova je izložba nastajala kroz tjedne i tjedne naših sastanaka i druženja", objasnio je Marić. "Želim zahvaliti Željki Miklošević na suradnji. Iz muzeja moram istaknuti Tessu Bachrach-Krištofić koja je puno pomogla u facilitaciji ovog cijelog projekta, kao i Koraljku Vlajo koja je otvorila zbirke i isto tako pomogla u facilitaciji projekta. Također, restauratorima Jasminki Podgorski i Kseniji Pintar koje su podučavale naše cure s akademije o tehnikama i načinima postavljanja", zaključio je
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli
OGLAS
"Lijepo je vidjeti ovako velik broj mladih. Želim naglasiti taj moment jer u muzeju mladih nema često i pogotovo u tako velikom broju", rekla je Željka Miklošević, jedna od voditeljica participativnog projekta. Miklošević se osvrnula na ciljeve, svrhe i sam razvoj projekta: "Nama nije bio cilj educirati buduće kustose, nego otvoriti zbirke mladima da sami istraže značenja koja su njima bliska. Krenuli smo s velikom nepoznanicom. Projekt smo započeli s upoznavanjem te pitanjima što vi mislite, što biste htjeli reći, što biste izabrali. To su nam bili osnovni okviri i pitanja s kojima smo nekako, iz tjedna u tjedan, došli do ovoga. Nije bilo potrebno predznanje, nije bilo potrebno ono stručno znanje ili vizija, nego samo otvoreni um, dobra komunikacija i timski rad što ja mislim da je sjajno postignuto", zaključila je Miklošević
"Lijepo je vidjeti ovako velik broj mladih. Želim naglasiti taj moment jer u muzeju mladih nema često i pogotovo u tako velikom broju", rekla je Željka Miklošević, jedna od voditeljica participativnog projekta. Miklošević se osvrnula na ciljeve, svrhe i sam razvoj projekta: "Nama nije bio cilj educirati buduće kustose, nego otvoriti zbirke mladima da sami istraže značenja koja su njima bliska. Krenuli smo s velikom nepoznanicom. Projekt smo započeli s upoznavanjem te pitanjima što vi mislite, što biste htjeli reći, što biste izabrali. To su nam bili osnovni okviri i pitanja s kojima smo nekako, iz tjedna u tjedan, došli do ovoga. Nije bilo potrebno predznanje, nije bilo potrebno ono stručno znanje ili vizija, nego samo otvoreni um, dobra komunikacija i timski rad što ja mislim da je sjajno postignuto", zaključila je Miklošević
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli
Koraljka Vlajo, također voditeljica projekta, rekla je više o samim zbirkama na temelju kojih je izložba nastala. "Mene uvijek beskrajno veseli kada naše zbirke žive, a ovo je savršen način da one zapravo ožive. Prvo što smo mi napravili u tom smislu je da smo zbirke digitalizirali, a bez čega ne bi ni bilo ovog projekta jer je to bio način da ih predstavimo drugima. A njihovo otvaranje istraživanju ne samo povjesničara umjetnosti, teoretičara dizajna i zainteresiranih dizajnera, već i puno širem krugu ljudi, je upravo ono čemu mi služimo“", zaključila je Vlajo
Koraljka Vlajo, također voditeljica projekta, rekla je više o samim zbirkama na temelju kojih je izložba nastala. "Mene uvijek beskrajno veseli kada naše zbirke žive, a ovo je savršen način da one zapravo ožive. Prvo što smo mi napravili u tom smislu je da smo zbirke digitalizirali, a bez čega ne bi ni bilo ovog projekta jer je to bio način da ih predstavimo drugima. A njihovo otvaranje istraživanju ne samo povjesničara umjetnosti, teoretičara dizajna i zainteresiranih dizajnera, već i puno širem krugu ljudi, je upravo ono čemu mi služimo“", zaključila je Vlajo
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
U ime svih autorica izložbe govorila je Ivona Stambolija koja je i sama autorica izložbe te studentica Akademije likovnih umjetnosti. "Izložba je krenula sa svima nama iz različitih mjesta i sa različitim pogledima. Krenuli smo ju raditi pregledavajući predmete iz produkt i grafičkog dizajna i time se osvrnuli na nešto što je nama blisko, a to je smrt analognog. Ono što smo htjeli naglasiti ovom izložbom je mijenjanje analognog u digitalno stavljajući u prvi plan upravo analogne predmete koji su danas često zamijenjeni digitalnim. Nastojale smo naglasiti taj povratak analognom i otpor nas mladih prema digitalnom s obzirom na pojavu umjetne inteligencije i sve veće prisutnosti mobitela u našim životima", objasnila je Stambolija. "Naša ideja je bila stavljanje naglaska na to kako se mi kao mladi okrećemo nečemu što je bilo prije našeg vremena. Time ističemo sve ono što je bilo prije nas i prikazujemo otpor prema novome, ne na negativan način, već na jedan kritičan način razmišljajući o otme što mi konzumiramo", zaključila je
U ime svih autorica izložbe govorila je Ivona Stambolija koja je i sama autorica izložbe te studentica Akademije likovnih umjetnosti. "Izložba je krenula sa svima nama iz različitih mjesta i sa različitim pogledima. Krenuli smo ju raditi pregledavajući predmete iz produkt i grafičkog dizajna i time se osvrnuli na nešto što je nama blisko, a to je smrt analognog. Ono što smo htjeli naglasiti ovom izložbom je mijenjanje analognog u digitalno stavljajući u prvi plan upravo analogne predmete koji su danas često zamijenjeni digitalnim. Nastojale smo naglasiti taj povratak analognom i otpor nas mladih prema digitalnom s obzirom na pojavu umjetne inteligencije i sve veće prisutnosti mobitela u našim životima", objasnila je Stambolija. "Naša ideja je bila stavljanje naglaska na to kako se mi kao mladi okrećemo nečemu što je bilo prije našeg vremena. Time ističemo sve ono što je bilo prije nas i prikazujemo otpor prema novome, ne na negativan način, već na jedan kritičan način razmišljajući o otme što mi konzumiramo", zaključila je
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli
U sklopu izložbe autorice pozivaju i na offline druženja u MUO Galeriji. U petak, 24. travnja u 18 sati održat će se Hangout u MUO. Sudionici će moći ponijeti vlastite hobije – knjigu, bilježnicu za crtanje, vunu, ili se pridružiti u izradi scrapbooka. Posjetitelje se poziva na druženje bez mobilnih uređaja i ekrana te im se nudi da na sat vremena stave naglasak na sada i ovdje
U sklopu izložbe autorice pozivaju i na offline druženja u MUO Galeriji. U petak, 24. travnja u 18 sati održat će se Hangout u MUO. Sudionici će moći ponijeti vlastite hobije – knjigu, bilježnicu za crtanje, vunu, ili se pridružiti u izradi scrapbooka. Posjetitelje se poziva na druženje bez mobilnih uređaja i ekrana te im se nudi da na sat vremena stave naglasak na sada i ovdje
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
U srijedu 29. travnja, također u 18 sati, MUO Galeriju posjetit će Klara Petrović. U online sferi poznata kao @klapet, a izvan nje kao kustosicu u kustoskom kolektivu KUĆĆA. Istražit će se gdje se kustoska praksa isprepleće sa stvaranjem sadržaja za društvene mreže, kako se prisutnosti u online i offline sferama međusobno oblikuju, što je sa korištenjem pažnje kao valute i još mnogo toga o umjetnosti, dizajnu, analognom i digitalnom
U srijedu 29. travnja, također u 18 sati, MUO Galeriju posjetit će Klara Petrović. U online sferi poznata kao @klapet, a izvan nje kao kustosicu u kustoskom kolektivu KUĆĆA. Istražit će se gdje se kustoska praksa isprepleće sa stvaranjem sadržaja za društvene mreže, kako se prisutnosti u online i offline sferama međusobno oblikuju, što je sa korištenjem pažnje kao valute i još mnogo toga o umjetnosti, dizajnu, analognom i digitalnom
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Projekt je zasnovan na demokratskim načelima participacije u kulturi, u kojem su sudionice od prvog dana projekta do završetka izložbe zajednički osmislile koncept, odabrale predmete, dale naslov izložbi, predložile sadržaj interpretacijskih tekstova i ideje za izlaganje te oglašavale izložbu na društvenim mrežama. Rezultat je izložba koja ne govori samo o dizajnu prošlosti, već otvara pitanja o njegovoj ulozi u suvremenom, digitalnom svijetu – izravno iz perspektive generacije koja u njemu živi
Projekt je zasnovan na demokratskim načelima participacije u kulturi, u kojem su sudionice od prvog dana projekta do završetka izložbe zajednički osmislile koncept, odabrale predmete, dale naslov izložbi, predložile sadržaj interpretacijskih tekstova i ideje za izlaganje te oglašavale izložbu na društvenim mrežama. Rezultat je izložba koja ne govori samo o dizajnu prošlosti, već otvara pitanja o njegovoj ulozi u suvremenom, digitalnom svijetu – izravno iz perspektive generacije koja u njemu živi
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Voditelji participativnog projekta su: Mate Marić, Željka Miklošević, Koraljka Vlajo, Tessa Bachrach-Krištoifć. Autorice izložbe su: Ana Lucija Abramović, Celina Butković, Klara Crčić, Antonija Lapaš, Klara Moslavac, Lana Mršić, Sara Roher, Ramona Salha, Sofija Stajčić, Ivona Stambolija, Marta Odak, Lara Selmanović
Voditelji participativnog projekta su: Mate Marić, Željka Miklošević, Koraljka Vlajo, Tessa Bachrach-Krištoifć. Autorice izložbe su: Ana Lucija Abramović, Celina Butković, Klara Crčić, Antonija Lapaš, Klara Moslavac, Lana Mršić, Sara Roher, Ramona Salha, Sofija Stajčić, Ivona Stambolija, Marta Odak, Lara Selmanović
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Share
Podijeli
OGLAS
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli
Foto: Vedran Benović/MUO
Share
Podijeli

Ne propustite

1/