FOTO Kupa u Sisku otkrila ostatke moćne rimske kovnice: Ovdje se kovao novac za obranu Carstva!
Nizak vodostaj Kupe ponovno je otkrio kamene temelje na desnoj obali rijeke, za koje se vjeruje da su ostaci moćne carske kovnice antičke Siscije. Taj prizor, koji se ponavlja za ljetnih suša, uvijek iznova podsjeća na bogatu i slavnu prošlost grada. Lokacija nije nagađanje; arheolozi su je ranije smjestili u korito Kupe zahvaljujući pronalascima kalupa za kovanje i metalnih pločica, dokaza industrijske proizvodnje koja se ovdje odvijala prije gotovo 1.700 godina
Osnivanje kovnice oko 262. godine bilo je pitanje vojne nužde. Car Galijen utemeljio ju je usred krize trećeg stoljeća kako bi osigurao brz dotok novca za plaće golemim vojskama na dunavskoj granici. Stalni napadi zahtijevali su lojalne legije, a blizina Siscije ratnim operacijama eliminirala je opasne i spore transporte novca iz drugih, vrlo udaljenih dijelova Carstva. Time se osiguravala stabilnost ključne obrambene linije Europe
Već za cara Klaudija II. Gotskog broj radionica se udvostručio, a pod Aurelijanom dosegao je čak sedam. Time je Siscia postala industrijski div i jedna od tri najvažnije kovnice u Carstvu, odmah uz bok onima u Rimu i Mediolanumu (Milanu). Bila je ključna ekonomska poluga za stabilizaciju turbulentne dunavske regije i opskrbu vojske koja je branila granice
Vrhunac je dosegnut za vladavine cara Proba (276. – 281.), kada je Siscia postala glavna kovnica Carstva, poznata po iznimnoj kvaliteti kovanica. Vješti graveri proizvodili su novac koji je bio u optjecaju diljem svijeta, a sisački zlatnici pronađeni su čak u Skandinaviji. Nakon Proba, s početkom novih građanskih ratova, započeo je pad; smanjivao se broj radionica i opadala je kvaliteta izrade, što je bio odraz opće krize
Tijekom svog postojanja, kovnica je proizvodila novac za brojne careve, od osnivača Galijena, preko Dioklecijana i Konstantina Velikog, pa do Gracijana. Svaka kovanica nosila je oznaku podrijetla, poput "SISC" ili "SIS". Progresivni pad Zapadnog Carstva doveo je do gašenja proizvodnje, a konačno zatvaranje uslijedilo je za vladavine Honorija, oko 413. godine, kada je opasnost od prodora barbara postala prevelika
Iako su danas od drevne Siscije, nekadašnje prijestolnice provincije Panonije Savije, ostali vidljivi tek rijetki fragmenti, nasljeđe njezine kovnice i dalje živi. Ona nije bila samo tvornica novca, već strateško srce koje je omogućavalo funkcioniranje golemog obrambenog sustava
Strukture koje izranjaju iz Kupe stoga su opipljiv i vrijedan podsjetnik na vrijeme kada je Sisak bio ključan grad na karti Europe, čiji su majstori kovali sudbinu Rimskog Carstva
