Znajući kako smo posebno osjetljivi na datume koji se pamte, osobito na datume dostojne kolektivnog pamćenja, odlučili smo svojim čitateljima priuštiti nešto posebno za 15. obljetnicu dana međunarodnog priznanja novoosnovane države Hrvatske. Pozvali smo grupu priznatih mladih dizajnerica, a uz njih i predvodničku “sijedu glavu” hrvatskog dizajna Borisa Ljubičića, da ekskluzivno za Večernji list oblikuju svoj vizualni komentar jubilarne, 15. obljetnice datuma koji se pamti – 15. siječnja 1992. godine – kad je Hrvatska stupila na međunarodnu scenu. Pojedinačno su ili grupno Tina Müller i Dora Bilić, Mirna Raduka, Lina Kovačević, te Tina Ivezić, Nina Bračun i Roberta Bratović, “dokazale” da se politička obljetnica može u novinama obilježiti kvalitetama i oblicima drugačijim od prigodničarskih članaka!
Ljubičić i sedam djevojaka iz nove generacije dizajnera na neopterećen su način vizualizirali svoja i tuđa razmišljanja o Hrvatskoj, fino spajajući političke i osobne poglede. Nema tu nategnute pozitivne inventure proteklih 15 godina ni neutemeljene sreće u koju je teško povjerovati. Tipična dizajnerska “slikovnost i znakovnost” novoosnovane države nije im pritom u prvom planu, jer se ovdje i ne podastiru rješenja državnoga vizualnog identiteta. Sigurno će vam se svidjeti svježina i neopterećenost vizualnih komentara hrvatske obljetnice smišljenih samo za vas. S tim ćete radovima ujedno dobiti i poruku o hrvatskom dizajnu koji vlastitoj zemlji pomaže da se oblikuje po europskim, odnosno svjetskim standardima i to zajedno sa svojim posebnim kvalitetama i značajkama.
Najpoznatiji naš ilustrator i dizajner Mirko Ilić koji živi i radi u New Yorku gdje predaje na postdiplomskom studiju Škole za vizualne umjetnosti, nije pretjerao proglašavajući hrvatski grafički dizajn u svjetskim relacijama jačim od bilo koje druge industrijske grane. Ilić je svojedobno prigovorio Hrvatskoj da novac daje projektima koji tobože, a ne doista, propagiraju Hrvatsku, pozivajući da se novac da dizajnu, jer dizajn vraća novac! Možemo mu vjerovati. Znamo da je meritoran i kad je posrijedi “politički dizajn”. Potvrđeno je to i knjigom o dizajnu otpora i pobune “Design of Dissent” koju je objavio s jednim od najjačih svjetskih dizajnera Miltonom Glaserom, a u kojoj se između ostalog nižu angažirani plakati i poruke sa svih strana svijeta.
Promidžbeni učinak dizajna najbolje brane naši dizajnerski uspjesi kod kuće i u inozemstvu. Vidjet ćete na našim stranicama s vizualnim komentarom hrvatske obljetnice toliko mlada lica dizajnerica da ćete ih teško spojiti s dizajnerskim uspjesima koje su već postigli! Dora Bilić i Tina Müller osvojile su, npr., lani na Izložbi hrvatskog dizajna 040506 prvu nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva, ali i međunarodnog žirija ICOGRADA-e (što je rijetkost!). Njihova knjižica poezije sastavljena od reklamnih slogova, u muškom je dijelu dizajnerskog svijeta izazvala neprikrivenu ljubomoru! Nisu bili dorasli njihovu tipično ženskom odustajanju od monumentalnosti i hrabrosti da “na razvalinama reklamne retorike stvore poeziju”!
Tina Ivezić, Nina Bačun i Robert Bratović radile su u mnogim zapaženim i nagrađenim projektima. Zajedno su u rujnu 2006. izlagale u Veneciji i u Trstu. Sudjelovale su u izložbi suvremenog murano nakita u organizaciji talijanske udruge Trieste Contemporanea. Dizajnirale su ogrlice od stakla u obliku odjevnog detalja – kragne!
Mirna Raduka bila je još studentica, bez diplome grafičke dizajnerice koju je stekla lani, kad je osvojila prvu nagradu na natječaju za vizualni identitet Hrvatskog dizajn centra. Svojim je galebom kao simbolom Hrvatske, kojega je ovdje predložila u znak proslave 15. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, pokazala da je dizajn razina svijesti prije negoli gospodarska djelatnost!
Preklani je Lina Kovačević osvojila jednu od najuglednijih svjetskih dizajnerskih nagrada u juniorskoj kategoriji – Red Dot Junior Prize. I to među čak 4000 konkurentskih radova! Sada, pak, Hrvatsko ju je dizajnersko društvo nominiralo za nagradu u iznosu od 100.000 eura koja se dodjeljuje na najvećem svjetskom natječaju za dizajn “INDEX 2007”. Uz nju su nominirane i Ivana Vulić i Ines Vlahović. Žiri HDD-a oduševio je Linin inovativni način pregleda e-mailova na kompjutoru! To što djevojke danas zalaze i u “virtualnu” dizajnersku zonu možemo zahvaliti i veteranu Borisu Ljubičiću čija je višegodišnja upornost i “opsjednutost” ne samo dizajnom nacionalnih obilježja, uvelike emancipirala hrvatski dizajn i njegove mlade snage!
Mirna Raduka
“Ptica kao simbol slobode polijeće 1992. godine i leti u budućnost. Odabran je galeb koji, osim što simbolizira Hrvatsku, predstavlja veličanstvenost, ljepotu, snagu... Koncept je predstavljen u obliku znaka koji je predviđen za apliciranje na city-lightu, jumbo-plakatima, majicama...” – objašnjava diplomirana grafička dizajnerica Mirna Raduka.
Lina Kovačević
“15. siječnja 2007. poseban je datum – 15. godišnjica samostalnosti Hrvatske. u00C8itatelji Večernjeg lista mogu taj dan obilježiti tako da iz novina izrežu čestitku koja s druge strane sadrži novinske zapise objavljene toga dana. u00C8estitku mogu nekomu poslati, a mogu je i arhivirati kao artefakt tog datuma” – tumači Lina Kovačević svoj rad i čitateljima poručuje: “Sretna 15. godišnjica hrvatske samostalnosti!”
Bilo je nemoguće do kraja udovoljiti Lininoj želji da razglednicu smjestimo tako da na drugoj strani bude obuhvaćen dio novina s današnjim datumom Večernjeg lista. Držite fige da Lina u kolovozu osvoji međunarodnu nagradu Index:2007 od 100.000 eura, za koju je nominirana!
Ivezić, Bačun, Bratović
“Prestanite me tretirati kao dijete! – najčešća je izjava tinejdžera. I 15-godišnja Hrvatska poput njih u potrazi za vlastitim identitetom pada pod razne utjecaje. Puši i šminka se...” – tumače Tina Ivezić, Nina Bačun i Roberta Bratović prvi od svojih dvaju priloga obilježavanju 15. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.
Boris Ljubičić: Moja Baščanska ploča
-15. siječnja 1992. godine najznačajniji je dan u našoj novijoj povijesti. To je onaj dan kad nas je priznalo tridesetak zemalja i kada smo zapravo postali država. Za taj je dan Hrvatska radiotelevizija organizirala posebnu emisiju u koju su se javljali državnici iz Europe i svijeta i objavili priznanje Hrvatske kao samostalne države. Bilo je to dva mjeseca nakon pada Vukovara! SVIJET JE PRIZNAO HRVATSKU!!! Čekali smo to stoljećima! Nakon sada svjetski poznatog plakata “KRV-ATSKA 1991!” odlučio sam dizajnom obilježiti dugo iščekivani dan priznanja. Baščanska ploča s 13 redaka glagoljskog teksta u kojem se spominje kralj Zvonimir i cvijetnim frizom u gornjem rubu, bila mi je predslika za dizajn NOVE BAŠČANSKE PLOČE koju sam predložio za povjesnicu hrvatskog naroda. Jedna kopija “moje” Baščanske ploče isklesana je od bračkog kamena, a nalazi se u Bolu na Braču, u likovnoj koloniji Lobol, u kolekciji gospodina Ivice Karinčića – kaže Boris Ljubičić.
Otvori KEKS Pay
