Radila je s najvećim koreografima, plesala najvažnije baletne role, a obljetnicu slavi ulogom kojom ulazi u baletnu povijest. Ona je Edina Pličanić, prvakinja Baleta HNK Zagreb, koja u srijedu 19. studenoga, plešući naslovnu ulogu u hit baletu "Ana Karenjina" slavi dvadeset godina umjetničkog rada.
Edina Pličanić rođena je 1977. u Zagrebu, gdje je završila gimnaziju i Školu za klasični balet u razredu Silve Muradori. Članica Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta postala je 1994. godine.
Već u prvoj profesionalnoj sezoni izabrana je u ansambl međunarodnog plesnog projekta Donauballet, gdje ostvaruje suradnju s poznatim suvremenim koreografima te gostuje na sceni Nizozemskog plesnog kazališta u Den Haagu. U tijeku rada na tom projektu ranjena je, zajedno s ostalim plesačima koji su stradali u baletnoj dvorani, prigodom raketiranja grada Zagreba u svibnju 1995.
Bruseći korak po korak svoj zanat na zagrebačkoj sceni, plešući manje, srednje, a zatim i velike uloge, sljedećih je godina surađivala s mnogim hrvatskim i stranim koreografima, kao što su Milko Šparemblek, Sonja Kastl, Ivica Sertić, Miljenko Vikić, Svebor Sečak, Staša Zurovac, Dinko Bogdanić, Leo Mujić, Ronald Savković, Ted Bransen, Martino Müller, Krzyzstof Pastor, Vasco Wellenkamp, Renato Zanella, Nacho Duato, Hans van Manen, Hugo Viera, Edward Clug, Iraida Lukašova, Norman Dixon, Derek Deane i dr.
Od 2003. godine prvakinja je Baleta i otada je interpretirala gotovo sve glavne uloge klasičnog, neoklasičnog, nacionalnog i suvremenog baletnog repertoara. Za mnoge svoje interpretacije nagrađena je strukovnim nagradama.
Dobila je čak tri Nagrade hrvatskog glumišta za ulogu Julije u "Romeu i Juliji" Prokofjeva 2003., za ulogu Odette/Odilije u Labuđem jezeru Čajkovskoga 2005. i za ulogu Aurore u Trnoružici Čajkovskoga 2007. Nagrade Ana Roje zagrebačkog HNK dobila je 2001. za uloge u baletima Labuđe jezero, Coppélia, Tko je ugasio svjetlo, Četiri godišnja doba, 2010. za ulogu Marguerite Gauthier u Dami s kamelijama A. Dumasa sina - C. Davisa - D. Deanea i 2011. za ulogu Aurore u Trnoružici Čajkovskoga u koreografiji D. Deanea te ostvarene umjetničke dosege u Baletu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Godine 2008. dobiva Medalju grada Zagreba za umjetnička dostignuća u baletnoj umjetnosti.
S predstavama zagrebačkog Baleta gostovala je na Festivalu u Ljubljani, Dubrovačkim ljetnim igrama, u Sarajevu, Palma de Mallorci, Ludwigsburgu, Trstu, s Plesnom trupom Croatia na Bermudima, a samostalno u Bukureštu, Palermu, Seulu, Osijeku i dr.
Obljetnicu slavi plešući naslovnu ulogu u baletu "Ana Karenjina" za koju se u zagrebačkom HNK i dalje traži ulaznica više. Taj je balet nastao prema slavnom Tolstojevu romanu, na izabranu glazbu Čajkovskog u koreografiji Lea Mujića, a praizveden je 4. travnja 2014. godine. Na svečanoj izvedbi 19. studenoga uz Edinu Pličanić u glavnim ulogama nastupit će Guilherme Gameiro Alves (Karenjin) i Tamás Darai (Vronski).
O velikom uspjehu baleta "Ana Karenjina" svjedoče i nominacije za ovogodišnje Nagrade publike Teatra.hr. Iako je riječ o baletu on se "tuče" s najboljim dramskim predstavama u kategoriji predstava godine, a Edina Pličanić i Guilherme Gameiro Alves imaju i nominacije u kategoriji izvođača godine, dok je Leo Mujuć nominirama u kategoriji redatelj/koreograf godine.
U sklopu proslave 20. obljetnice rada baletne prvakinje Edine Pličanić u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu će biti postavljena izložba fotografija Odrazi, koja objedinjuje suradnju Edine Pličanić s dvoje umjetnika; fotografom Sašom Novkovićem iz Zagreba i slikaricom i fotografkinjom Majom Koljanin Eilat iz Staroga Grada na Hvaru. Fotografije Saše Novkovića nastale su igrom na temu Bijeloga i Crnog Labuda, te prikazuju Edinu izvan kazališnog miljea u ulozi koja poput odraza ostaje u njoj, dugo nakon što se svjetla pozornice ugase. Zadivljujuća šminka Bijeloga i Crnog Labuda osmislio je Edinin bivši kolega, a sada make-up umjetnik Dino Baksa.
Fotografije slikarice i fotografkinje Maje Koljani Eilat nastale su zajedničkim utapanjem Maje i Edine u neiscrpne ljepote otoka Hvara za koji su vezane vječnom fascinacijom. Taj je otok, reči će Rdina, njeno utočište, mjesto na kojemu, nakon uvijek iscrpljujuće i burne kazališne sezone puni baterije. Ispod neba i sunca događaju se neke nove uloge koje poput odraza nastaju iz inspiracije otokom.
