Vrućine su počele i mnogi osvježenje traže uz vodu. Posebno je važno pridržavati se upozorenja o zabrani kupanja na umjetnim jezerima nastalim vađenjem šljunka, upozorava Grupacija šljunka i pijeska Gospodarsko-interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina PROMINS.
Kupanje na takvim mjestima opasno je jer su obale strme, a voda odmah duboka. Djeca, a nerijetko i odrasli, upozorenja ne poštuju pa se, osobito roditeljima, skreće posebna pozornost da djecu ne puštaju samu na šljunčare.
Djeca pod nadzorom
– Djeca ne bi smjela biti niti jednog trenutka u vodi bez nadzora odraslih – poručuje Gordan Šredl, direktor PROMINS-a, upozoravajući sve koji potraže osvježenje na umjetnim jezerima da se kupaju isključivo na mjestima određenim i uređenim za kupanje. Pozivaju i lokalnu samoupravu na čijem području ima šljunčara da preventivnim aktivnostima i pojačanim komunalnim nadzorom na mjestima gdje se djeca kupaju, učine sve kako bi se smanjila opasnost od utapanja.
Četvrti uzrok smrti
Godišnje u Hrvatskoj oko stotinu ljudi umre od utapanja, čime je to četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda iza padova, prometnih nesreća i otrovanja, govore podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu, s udjelom od 7% u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 372.000 osoba. Najviše stradalih, njih 90% je u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. Utapanje je među deset vodećih uzroka smrti u djece i mladih. Mala djeca i muške odrasle osobe su pod najvećim rizikom.
– U najvećem riziku od utapanja su osobe koje se kupaju u alkoholiziranom stanju, djeca bez pratnje, pogotovo ako još nisu dobri plivači, zatim srčani bolesnici na koje može djelovati nagla promjena temperature, ako je voda hladna – kaže dr. Mladen Hron, voditelj smjene zagrebačke Hitne medicinske pomoći.
>>Utopio se učenik: S prijateljima skočio u hladnu vodu i više nije izronio
