Zvuk bušilice odzvanjao je sa slovenske strane granice, nedaleko od dječjeg vrtića u Humu na Sutli. Zasukavši rukave, slovenski je vojnik iz bunta žičanih panela uprtio nešto više od dva metra dug komad i ponio ga do netom postavljenog zelenog metalnog stupa gdje su ga čekali vojnici čije je posao bio panel namontirati na dva nosača.
Tako se na brzinu “zidala” ograda. A još u srijedu na ovom je mjestu, kao uostalom duž cijele granice sa Slovenijom, bila žilet-žica, u općini Hum na Sutli postavljena prije petnaest mjeseci. Slovenska vojska sada je skida i zamjenjuje – vrtnom ogradom.
Od postavljenih 16 kilometara bodljikave žice skinuli su “čak” 600 metara, a već je prije 300 metara umjesto u žici bilo u vrtnoj ogradi. Hum na Sutli prvo je mjesto u Hrvatskoj duž čije su granice Slovenci počeli skidati žilet-žicu, i to istodobno kada su žilet-žicom počeli ograđivati svoj dio granice kod Buzeta.
U proteklih više od godinu dana, otkad je žica postavljena, kroz nju je probilo šipražje pa je skidanje išlo teže nego postavljanje.
– Ljudi s obje strane granice bili su jednako ogorčeni kada je žica postavljena. Sada će u samom mjestu umjesto žice biti barem kulturna ograda, da djeca s prozora škole ili iz dvorišta vrtića ne gledaju žicu kakvu su imali prilike vidjeti u filmu o Auschwitzu.
Mislim da na ovom području nikakva ograda nije ni trebala jer migranata kod nas nema. Zabilježeno je tek nekoliko pojedinačnih slučajeva kad su se pokušali prošvercati u kamionu – kaže Zvonko Jutriša, načelnik u Humu na Sutli, općini koja je spojena i povezana sa slovenskom općinom Rogatec u kojoj Hrvati imaju poljoprivredna zemljišta, baš kao što Slovenci imaju njive s hrvatske strane rijeke Sutle.
Da bi dobrosusjedski odnosi opstali, Jutriša i načelnik općine Rogatec Martin Mikolič zajedničkim su snagama pritiskali slovenske državne institucije, ustrajni u zajedničkoj želji da se žilet-žica makne.
– Umjesto žilet-žice dobili smo Trumpovu ogradu. Ono što će on raditi u Americi radi se u zemlji američke nevjeste Melanije. Mora da su Amerikanci i Slovenci povezani – smiju se Zagorci dodajući da je netko dobro zaradio najprije na žilet-žici, a sada na vrtnoj ogradi.
– Kak je prek noći zdignuta žica, tak je sad ograda. Kad je žica podignuta, ljudi su rekli da ne budu više ni išli u Sloveniju, ak im baš nije za silu – govori Anita Tkalec na koju nailazimo kod vrtića kamo je došla po sinčića Tea.
– Mi smo s Rogatecom jedna cjelina podijeljena potočićem koji se zove rijeka Sutla. Ljudi se međusobno vjenčavaju, zajedno rade... A bili su nas prerezali žilet-žicom – govori općinski načelnik Jutriša.
Potkraj prosinca Slovenci su na samom graničnom prijelazu, s kojeg je sada skinuta žilet-žica, postavili i metalnu ogradu čija su vrata, barem zasad, širom otvorena.
– Mislim da nam ni žica ni ograda nisu potrebni. Pa ne bumo mi Hrvati bježali prek granice nit budu Slovenci došli k nama. A migranti sigurno neće doć do granice i reći da nemaju dokumente. Ovdje se granica uvijek dobro kontrolirala, slovenska je policija dobro opremljena i ograde ne budu ništ pomogle jer onog tko je naumio prijeći nekoliko metara ograde neće zaustaviti.
Šteta je da se to u današnje vrijeme uopće radi. Ovdje je žica bila u Drugom svjetskom ratu, a sad ju ponovno postavljaju – kaže Josip Šolman, direktor u tvornici stakla Vetropack Straža, tvrtki koja ima skladište sa slovenske strane granice koje je s tvorničkim krugom povezano mostom.
Oko skladišta je tri metra visoka ograda, ima i videonadzor, no Slovenci su duž korita rijeke Sutle i ispred skladišta bili postavili žilet-žicu.
Načelnik Zvonko Jutriša kaže da mu je najvažnije da žilet-žice više nema u samom središtu mjesta, da je ne gledaju. S naše strane granice, objašnjava, životinje ne mogu stradavati jer ih od žice dijeli Sutla. Ali zato stradavaju sa slovenske strane. I to već petnaest mjeseci.
>> Ogradama drastično smanjili broj migranata: U Mađarskoj 92% manje, u Grčkoj 268% više azilanata
Je su li ove zice koje su bile duboko na teritoriju Hrvatske sada zamjenjene sa vrtnom zicom i je li to znaci da Slovenci malo po malo ucvscuju svoje granice na ustrib Hravtske. Sto Hrvatska vlada radi? Pise ili jojj je dodijalo pisati pisma opomene.