Hrvatska je kroz desetljeća i stoljeća svoje povijesti bila, nažalost kao i danas, iseljenička zemlja iz koje su građani odlazili u bijeli svijet zato da bi preživjeli, zbog političkih okolnosti ili zato da bi dobili u inozemstvu ono što nisu mogli ovdje – priznanje svoga rada, stručnosti i ostvarenje ambicija. Zato su naši slavni građani bili ili to još uvijek jesu iseljenici poput nobelovaca kemičara Vladimira Preloga, Lavoslava Ružičke, izumitelja Nikole Tesle i Ivana Vučetića, sopranistice Zinke Kunc, kipara Ivana Meštrovića, pravnika Mirjana Damaške fizičara Denijela Denegrija i Marina Soljačića, molekularnog biologa Miroslava Radmana, internista i onkologa Matka Čikeša...
Fenomen migracija
Zanimljivo je kako se njima volimo hvaliti, dok istodobno dijasporu kroz svoj skučeni pogled gledamo kao teret koji samo smeta i koji glasa na izborima a ne bi trebao, zanemarujući što su mnogi iz dijaspore učinili za ovu zemlju kad je trebalo i čine još uvijek. Pokazuje to i Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina koji je realizirao Institut Ivo Pilar, u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba.
Ovaj jedinstveni leksikografski iskorak pokazuje i fenomen hrvatskih migracija od novog vijeka do danas, s naglaskom na migracije u 19. i 20 stoljeću. Danas će biti predstavljen u Zagrebu. Na ovom projektu, kojem je voditelj bio prof. dr. Vlado Šakić, ravnatelj Pilara, radilo se od 2007. i u Leksikonu se nalaze biografije značajnih pojedinaca, i po dobrim, ali i nekih i po lošim stvarima. Nas su zanimali najugledniji hrvatski iseljenici koji su bili vrhunski u znanosti, kulturi, poduzetništvu, sportu i izumima. Među stručnjacima koji su uspon doživjeli u inozemstvu izdvojili smo njih 15-ak koji su u području kojim su se bavili bili ili to još jesu broj 1 u zemljama u koje su se uselili, a mnogi su svjetski priznati. Mnoga djeca naših iseljenika danas su nacionalni simboli svojih zemlja.
Nose imena zemalja u kojima su rođeni, što govori i kako se Hrvati brzo integriraju. Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina pokazuje koliko imamo vrhunskih znanstvenika, umjetnika, sportaša, ali i poduzetnika i da smo među potonjima krajem 19. i u 20. stoljeću imali svjetske brodovlasnike – braću Nikolu i Miha Mihanovića.
Obilato pomagali zemlju
Braća su rođena u Dolima kraj Stona, a umrli su u Argentini. Ubrajali su se među najbogatije svjetske brodovlasnike tog doba, a bili su i suvlasnici Jugoslavensko-amerikanske plovidbe. Zapošljavali su hrvatske pomorce i svojim novcem pomagali institucije u domovini, osobito zdravstvene i obrazovne. Teško je nakon Leksikona ne zaključiti kako smo oduvijek imali i previše talenata i sposobnih građana rođenih u ovoj zemlji, ali premalo jednako sposobnih i sklonih općem dobru koji su ostali voditi ovu zemlju.
Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina u elektroničkoj verziji radio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, za naručitelja Hrvatsku maticu iseljenika.
>> Hrvati koji su zadužili Hrvatsku i svijet
Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina : jedinstvena knjiga u kojoj su uvršteni i emigranti ubijeni od jugoslavenske Udbe, i vrhovni nalogodavac njihovih ubojstava Josip Broz Tito, kome su posvećena ne manje od 4 stupca na 3 stranice knjige (str.134-136). Zaista veliki doprinos J.B.Tita hrvatskom iseljeništvu, čiji je njegov režim sam uzrok. Takva su odurna naslaganja moguća samo u Hrvatskoj, gdje se mogu naći trgovi s imenom diktatora krvnika (Trg maršala Tita) i susjedne ulice s imenom njegove žrtve (A.Hebrang).