Eurozona je u drugom kvartalu rasla 0,3 posto u odnosu na prvi, a u usporedbi s istim razdobljem prošle godine povećanje je bilo 1,2 posto. Na razini EU rast je bio još i veći – 1,6 posto, a Finska je ostala jedina članica koja bilježi minuse. Hrvatski će DZS u sljedeći petak objaviti prvu procjenu kvartalnog BDP-a za Hrvatsku i prema svim očekivanjima uklopit ćemo se u pozitivan trend, ali sa stopom koja je niža od europskog ostvarenja. Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA, procjenjuje da smo u drugom kvartalu 2015. godine zabilježili 0,65% realnog rasta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvom je kvartalu BDP rastao 0,5 posto. To bi bilo najbolje ostvarenje Milanovićeva vlade dosad, a vjeruje se da će rast biti nesporan, bez obzira na to kojom ga statističkom metodologijom evidentirali jer je pri objavi prethodnog kvartala bilo prigovora da DZS nije koristio metodologiju Eurostata. Štoviše, neki makroekonomisti procjenjuju da je gospodarstvo u prosjeku raslo 0,7 posto, a pritom svi očekuju rast između 0,6 i 0,8 posto.
>> Ovisnost o milijardama od turizma – recept siromašnih
Dosad objavljeni gospodarski pokazatelji kažu da je u prvom dijelu godine industrijska proizvodnja rasla 1,6 posto, trgovina na malo 0,9 posto, izvoz 10,9 posto, a idući se tjedan čeka i podatak o građevinskoj aktivnosti, plaćama za lipanj te prihodima od turizma. Prema prvih pet mjeseci građevina je napokon ostvarila 0,7 posto povećanja na međugodišnjoj razini, a imali smo i povećanje neto (no ne i bruto) plaća od 3,3 posto.
– Prema visokofrekventnim pokazateljima, osobna potrošnja nastavila je rasti i u drugom tromjesečju, pod utjecajem ne samo niske baze, nego i većeg raspoloživog dohotka, izostanka inflatornih pritisaka i prelijevanja pozitivnih učinaka iz turističke predsezone. Uz rast prometa trgovine na malo pad prosječne zaposlenosti bitno se usporio, dok stopa nezaposlenosti ima tendenciju pada, iako ostaju neriješeni problemi dugotrajne nezaposlenosti, neusklađenosti između potražnje i ponude radne snage, nezaposlenosti mladih i dugoročne tendencije smanjenja aktivnog stanovništava – komentira Zrinka Živković-Matijević.
U rast ne sumnja ni ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina-Alibegović, pri čemu posebno ističe oporavak na tržištu rada, smanjenje stope nezaposlenosti i povoljne rezultate robne razmjene s inozemstvom.
– Rast u Hrvatskoj stalno je manji od europskog, a pad veći – upozorava zastupnica HDZ-a u Europarlamentu Ivana Maletić, koja smatra da se Hrvatska gospodarski udaljava od EU.
>> Investitori: Čekamo izbore jer želimo znati uvjete rada
Ovoj SDP vladi je 12 kvartala zaredom padao bdp i sad se nakon katastrofe i trogodišnje agonije hvale nekakvim dobrim vjestima. Hrvatska država je puno bolje ekonomski stajala 2011. te smo i tada imali rast BDP-a od 0.8 posto, a ne treba zaboraviti da je tada i cijela Europa bila u krizi, onda je došao sdp, Europa je izašla iz krize 2012. a mi smo i dalje zahvaljujući gospodarskim potezima i mjerama kukuriku vlade nastavili padati, oporavljamo se i to jako usporeno s najmanjim rastom BDP-a u Europi isključivo zato jer Europa već tri godine nije u krizi. Države u okruženju poput Mađarske i Slovenije te BiH imaju rast bdp-a od 2.5 i 3 posto. Rast BDP-a u svim državama EU je povukao i Grčku koja je u političkom kaosu, a ima rast BDP-a 0.8 posto, mi smo se kao i Grčka našli u tom vlaku koji je povukla Europa, kukuriku vlada nema veze s realnim rastom BDP-a, ali zato manipulacijama poput ne uvoza nafte tri mjeseca pokušava manipulirati BDP-om u izbornoj godini te pokazati da ima barem rast na nivou statističke greške.