Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz riznice, pokušaj donošenja novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, aktivnosti na smanjenju listi čekanja u bolnicama, ali i neprimjene izjave te sukob interesa ministra zdravlja Siniše Varge, događaji su koji su obilježili 2015. u zdravstvenom sustavu.
Početak godine obilježio je izlazak HZZO-a iz Državne riznice koji je, prema tvrdnjama Ministarstva zdravlja i HZZO-a, u zdravstveni proračun donio 2,2 milijarde kuna više za zdravstvenu zaštitu, te zajedno s novim modelom plaćanja prema izvršenoj usluzi omogućio povećanje bolničkih limita i stvaranje uvjeta da zdravstvene ustanove više ne stvaraju nove dugove. Zdravstvena administracija tijekom cijele godine iznosila je pozitivne rezultate tih mjera, no hoće li one zaista dovesti do stabilnog i financijski održivog sustava pokazat će završni račun početkom 2016.
Varga odustao od donošenja novih zakona
Ministar zdravlja Siniša Varga pod pritiskom javnosti morao je odustati od donošenja novih zakona o zdravstvstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju. Prijedlozi zakona naišli su na veliko protivljenje struke, sindikata i udruga pacijenata te političke oporbe. Zakoni su povučeni početkom srpnja nakon već provedene javne rasprave, a glavne primjedbe bile su da se zakonima želi privatizirati javni zdravstveni sustav, da se nije poštivala procedura donošenja, te da ih se iz političkih razloga želi donijeti prije parlamentarnih izbora. Varga je te kritike odbacio tvrdeći da su optužbe o privatizaciji neutemeljene i politikantske jer je cilj novih zakona upravo suprotan - jačanje javnog sustava zdravstva.
Ministarstvo zdravlja u 2015. pokrenulo je više programa za smanjenje listi čekanja, koje su bile gorući problema i izvor nezadovoljstva pacijenata. Podaci za prvih deset mjeseci pokazuju da su bolnice redovnim radom i kroz Program plus, 72 sata i Dane otvorenih vrata pružile milijun usluga više nego u 2014. Među bolnicama s najboljim rezultatima su KBC Rijeka, Klinika za ortopediju u Lovranu i KB Merkur, KB Sveti Duh, varaždinska, pulska i zadarska bolnica.
Koliko je liječnika otišlo u inozemstvo
Cijele godine vodila se rasprava i licitiralo s brojem liječnika i medicinskih sestara koji nezadovoljni uvjetima rada u Hrvatskoj odlaze u druge zemlje EU-a. Najžešći kritičari zdravstvene administracije bili su Hrvatska udruga bolničkih liječnika i Hrvatska liječnička komora s novim čelnikom Trpimirom Golužom, koji su tvrdili da je dopusnicu za rad u inozemstvu zatražilo 150-ak uglavnom mlađih liječnika, te da će Hrvatska, nastavi li se trend odlaska, ostati bez liječničkog kadra kojeg ionako nema dovoljno. Iz Ministarstva zdravlja odgovorili su da je do kraja studenog u sustavu bilo 100 liječnika i 300 medicinskih sestara više nego početkom godine.
U protekloj godini značajno se ulagalo u bolničku infrastrukturu te je otvoren niz novouređenih bolničkih odjela s novom opremom. Novi i puno veći odjel napokon su dobila i djeca oboljela od malignih bolesti iz Klaićeve bolnice, koja se od lipnja liječe u prostorima Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrednice. U prosincu su počeli radovi na izgradnji novog Odjela za forenzičku medicnu Psihijatrijske bolnice Vrapče, koji se financira iz EU fondova.
Ministarstvo zdravlja donijelo je pravilnik o uporabi marihuane u medicinske svrhe, kojim se omogućava uporaba marihuane oboljelima od multiple skleroze, AIDS-a i malignih bolesti.
Godinu je obilježilo i nekoliko postupaka koje je zbog sukoba interesa protiv ministra Varge provelo Povjerenstvo za sukob interesa, kao i njegova neprimjerena izjava o medicinskim sestrama, zbog čega je odnio neslavnu pobjedu na izboru za "Stup srama za najseksističkiju izjavu političara", koji mu je dodijelio Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
>>Za škole, zdravstvo, socijalu... još 400 milijuna
SDP I Varga su bili na vlasti toliko da unište čim više u ovom slućaju ZDRASTVO zbogom Milanoviću dao Bog da se nikad više ne vtatiš.....